Dugo se smatralo da je 37 stupnjeva Celzija normalna tjelesna temperatura odrasle osobe, no nova istraživanja pokazuju da je prosjek danas osjetno niži. Znanstvenici smatraju da su na tu promjenu utjecali bolji životni uvjeti, manje infekcija i promjene u načinu života, piše Poslovni dnevnik.
Vrijednost od 37 stupnjeva Celzija desetljećima se uzimala kao medicinski standard, no sve je više dokaza da prosječna tjelesna temperatura ljudi danas iznosi oko 36,4 stupnja Celzija.
Kako piše BBC, istraživanja pokazuju da se ljudska tjelesna temperatura tijekom posljednjih 150 godina postupno smanjivala, a znanstvenici još pokušavaju utvrditi sve razloge te promjene.
Kako je 37 stupnjeva postalo medicinski standard?
Još šezdesetih godina 19. stoljeća njemački liječnik Carl Wunderlich proveo je opsežno istraživanje u kojem je prikupio više od milijun mjerenja tjelesne temperature kod 25.000 pacijenata. Na temelju rezultata zaključio je da prosječna tjelesna temperatura zdrave odrasle osobe iznosi 37 °C.
Ta je vrijednost s vremenom postala općeprihvaćeno medicinsko mjerilo.
Međutim, istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford, koji su analizirali podatke gotovo 190.000 Amerikanaca prikupljene između 1862. i 2017. godine, pokazalo je drukčiju sliku.
Utvrđeno je da je prosječna tjelesna temperatura američkih muškaraca danas oko 0,59 stupnjeva Celzija niža nego početkom 19. stoljeća.
– Čini se da je nova normalna vrijednost za odrasle bliža 36,39 °C – izjavila je Julie Parsonnet, liječnica i istraživačica sa Sveučilišta Stanford.
Zašto je prosječna tjelesna temperatura danas niža?
Jedno od glavnih objašnjenja odnosi se na poboljšanje općeg zdravstvenog stanja stanovništva.
U 19. stoljeću ljudi su mnogo češće obolijevali od tuberkuloze, dizenterije, reumatske groznice i brojnih drugih infekcija. Imunološki sustav zbog toga je često bio aktiviran, što je povećavalo potrošnju energije i proizvodnju topline u organizmu.
– Kad vas imunološki sustav pokušava obraniti od svega što vas može ubiti, troši kalorije. A kalorije su drugi naziv za toplinu – objasnila je Parsonnet.
Na promjenu su, smatraju znanstvenici, mogli utjecati i bolji životni uvjeti, dostupnost cijepljenja, veća razina higijene te grijanje i klimatizacija prostora.
Danas većinu vremena provodimo u prostorima s relativno ugodnom temperaturom, zbog čega organizam ne mora trošiti toliko energije na održavanje tjelesne topline.
Sličan trend primijećen je i među pripadnicima naroda Tsimane u amazonskoj prašumi. Njihova prosječna tjelesna temperatura pala je s približno 37 stupnjeva Celzija početkom 2000-ih na oko 36,5 stupnjeva u 2018. godini.
Jesu li stari toplomjeri pokazivali pogrešne rezultate?
Postoji i drugo moguće objašnjenje – razlike u načinu mjerenja tjelesne temperature.
Philip Mackowiak sa Sveučilišta Maryland pregledao je jedan od toplomjera koje je koristio Wunderlich i utvrdio da je pokazivao približno dva stupnja višu temperaturu od suvremenih uređaja.
Osim toga, Wunderlich je temperaturu mjerio ispod pazuha, dok se danas često mjeri u ustima. Zbog različitih metoda i uređaja rezultati iz prošlosti i sadašnjosti nisu potpuno usporedivi.
Ipak, istraživači sa Stanforda smatraju da pogreške starih toplomjera ne mogu u potpunosti objasniti zabilježeni pad temperature.
Njihova analiza pokazala je da su osobe rođene u ranijim razdobljima u prosjeku doista imale višu tjelesnu temperaturu od generacija rođenih kasnije.
Je li 37 stupnjeva Celzija još uvijek normalna temperatura?
Iako se 37 stupnjeva dugo smatralo standardom, stručnjaci upozoravaju da normalna tjelesna temperatura nije jednaka kod svih ljudi.
Na nju utječu dob, spol, tjelesna građa, ali i doba dana. Starije osobe uglavnom imaju nešto nižu temperaturu, dok je kod žena ona u prosjeku nešto viša nego kod muškaraca.
Tjelesna temperatura obično je najniža rano ujutro, a najviša kasno poslijepodne.
Zbog toga se vrijednost od 37 stupnjeva ne bi trebala promatrati kao stroga granica između normalne temperature i povišene tjelesne temperature.
– Važno je takve granice ne shvaćati previše ozbiljno jer one ne predstavljaju oštre prijelaze. Nitko ne bi tvrdio da se temperatura od 36,99 °C bitno razlikuje od temperature od 37,01 °C – upozorio je biološki antropolog Adrian Jaeggi.
Ipak, izrazito niska ili visoka tjelesna temperatura može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema. Kod odraslih osoba temperatura niža od 35 °C ili viša od 40 °C zahtijeva posebnu pozornost.
Zaključak znanstvenika je da 37 stupnjeva Celzija nije univerzalna normalna vrijednost za svakoga. Današnja prosječna tjelesna temperatura bliža je 36,4 stupnja, a važnije od pojedinačnog mjerenja može biti razumijevanje vlastite uobičajene temperature i promjena koje se pojavljuju.
