Redovita tjelovježba, kvalitetan san, manje šećera i održavanje društvenih odnosa mogu imati važnu ulogu u očuvanju pamćenja. Neurolog upozorava da s prevencijom treba početi već u tridesetim i četrdesetim godinama.
O zdravlju mozga i prevenciji demencije trebalo bi početi razmišljati puno prije pojave prvih problema s pamćenjem. Na to upozorava američki neurolog dr. David Perlmutter, koji ističe da svakodnevne navike u srednjoj životnoj dobi mogu utjecati na rizik od razvoja demencije u starosti, prenosi Index.
Gostujući u podcastu The Diary of a CEO, Perlmutter je izdvojio nekoliko važnih promjena životnog stila koje mogu pridonijeti očuvanju zdravlja mozga. Među njima su redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, smanjenje unosa šećera, održavanje društvenih kontakata i kontrola krvnog tlaka te šećera u krvi.
Posebno je naglasio važnost tjelovježbe. Istraživanja pokazuju da su fizički najaktivnije osobe u srednjoj životnoj dobi imale oko 45 posto manji rizik od demencije u usporedbi s najmanje aktivnima. Preporučuje kombinaciju aerobnih aktivnosti i vježbi snage jer očuvanje mišićne mase također pridonosi zdravlju organizma i mozga.
Važnu ulogu ima i prehrana, osobito kontrola šećera u krvi. Neurolog upozorava na pretjeranu konzumaciju zaslađenih napitaka i ističe da metaboličko zdravlje treba biti jedan od prioriteta u prevenciji kognitivnog propadanja.
Među važnim navikama izdvojio je i kvalitetan san. Tijekom spavanja mozak učvršćuje pamćenje i uklanja otpadne tvari koje se nakupljaju tijekom dana. S druge strane, nedostatak sna može negativno utjecati na koncentraciju, donošenje odluka i regulaciju šećera u krvi.
Druženje i bliski odnosi također su važni za zdravlje mozga. Usamljenost i socijalna izolacija povezane su s većim rizikom od slabljenja kognitivnih funkcija, dok redoviti kontakti s obitelji, prijateljima i zajednicom mogu pozitivno utjecati na raspoloženje i opće mentalno zdravlje.
Perlmutter upozorava i da se ne treba oslanjati isključivo na buduće lijekove, već preventivno djelovati dok smo još zdravi. Redovito praćenje krvnog tlaka i šećera u krvi može pomoći u pravodobnom otkrivanju čimbenika koji povećavaju rizik od demencije.
Osvrnuo se i na alkohol, ističući da ranija uvjerenja o zaštitnom učinku umjerene konzumacije crnog vina nisu dovoljno potvrđena novijim istraživanjima.
Iako demenciju nije uvijek moguće spriječiti, zdrave životne navike mogu pomoći u smanjenju rizika ili odgoditi njezinu pojavu. Glavna je poruka neurologa da se o zdravlju mozga treba brinuti na vrijeme, a ne tek kada se pojave prvi znakovi zaboravljivosti.







