Jesen ne donosi samo šarenilo lišća i niže temperature već i sezonske alergije koje mnogima otežavaju svakodnevicu. Kihanje, začepljen nos, suzenje očiju i kašalj često se zamjenjuju s prehladom, no uzrok može biti pelud ambrozije ili spore plijesni, piše Večernji list
Jesen je za mnoge omiljeno godišnje doba, no osobama sklonima alergijama može donijeti niz neugodnih zdravstvenih tegoba. Iako se alergije najčešće povezuju s proljećem, sezona alergijskih reakcija nastavlja se i tijekom jesenskih mjeseci. Među najčešćim uzročnicima su ambrozija i spore plijesni koje se razvijaju u vlažnom okolišu.
Jesenske alergije, poznate i kao alergijski rinitis ili peludna groznica, pogađaju milijune ljudi. Za razliku od proljeća, kada su najčešći okidači pelud drveća i cvijeća, tijekom jeseni najveće probleme stvaraju pelud ambrozije i plijesan. Kako prenosi New York Post, pozivajući se na zdravstvene stručnjake, toplije temperature od uobičajenih mogu produljiti prisutnost peludi ambrozije i trava u zraku te tako dodatno pogoršati tegobe.
Ambrozija i plijesan među glavnim jesenskim alergenima
Jedan od najčešćih uzročnika jesenskih alergija je ambrozija. Njezina se pelud lako širi zrakom i kod osjetljivih osoba može izazvati izražene alergijske reakcije.
Drugi čest problem predstavljaju spore plijesni koje nastaju u vlažnom lišću tijekom njegova raspadanja. Posebno su izložene osobe koje skupljaju lišće u dvorištima ili borave na mjestima na kojima se nakuplja vlažna organska tvar. Hodanje po takvom lišću ili njegovo uklanjanje može podići spore u zrak, nakon čega dospijevaju u dišne putove.
Kako prepoznati simptome jesenskih alergija?
Simptomi su uglavnom slični onima koji se pojavljuju tijekom proljetne sezone alergija. Najčešće uključuju:
- kihanje i začepljenost nosa
- curenje iz nosa
- svrbež i suzenje očiju
- grebanje i nadraženost grla
- kašalj
- slijevanje sluzi niz stražnju stijenku ždrijela.
Budući da se dio ovih simptoma pojavljuje i kod prehlade, ponekad nije jednostavno utvrditi što je njihov uzrok. Ipak, postoje određene razlike. Prehladu i gripu mogu pratiti povišena tjelesna temperatura, zimica, bolovi u mišićima i tijelu, izražen umor, a ponekad i mučnina ili povraćanje. Takve tegobe nisu uobičajene za alergijski rinitis.
Kako ublažiti simptome i smanjiti izloženost alergenima?
Prvi korak u kontroli alergija jest utvrditi što ih izaziva. Alergološko testiranje može pomoći u prepoznavanju konkretnih okidača, bilo da je riječ o peludi, prašini, plijesni ili drugim alergenima.
Nakon utvrđivanja uzroka važno je smanjiti izloženost alergenima. Preporučuje se redovito uklanjanje vlažnog lišća iz dvorišta, usisavanje prostora te korištenje pročišćivača zraka koji mogu pomoći u smanjenju količine prašine i drugih čestica u zatvorenom prostoru.
Korisna navika je i presvlačenje te tuširanje nakon povratka izvana jer se pelud može zadržavati na odjeći, koži i kosi te tako dospjeti u stambeni prostor.
Kada početi s terapijom protiv alergija?
Za ublažavanje simptoma koriste se različite vrste lijekova, a stručnjaci ističu da terapiju može biti korisno započeti i prije pojave prvih tegoba.
Među najčešće korištenim lijekovima su antihistaminici koji se mogu nabaviti bez recepta, kao i sprejevi za nos. Preventivna primjena može pomoći u kontroli simptoma tijekom cijele sezone alergija. Prema preporukama navedenima u izvornom tekstu, terapiju je moguće započeti otprilike mjesec dana prije očekivanog početka sezone, primjerice u kolovozu, te nastaviti tijekom jesenskih mjeseci, do studenoga.
Ipak, izbor lijeka, vrijeme početka terapije i trajanje primjene potrebno je prilagoditi individualnim simptomima i preporukama liječnika ili ljekarnika.
Među često korištenim pripravcima nalaze se kortikosteroidni sprejevi za nos, poput flutikazona, te antihistaminski sprejevi s azelastinom. Oni mogu pomoći u smanjenju upale, začepljenosti nosa i slijevanja sluzi niz grlo. Ovisno o izraženosti simptoma, liječnik može preporučiti jednu vrstu spreja ili njihovu kombinaciju.
Oralni antihistaminici, poput cetirizina, feksofenadina i loratadina, također se često koriste za ublažavanje alergijskih reakcija. Njihovo djelovanje temelji se na blokiranju histamina, tvari koju organizam oslobađa tijekom alergijske reakcije.
Kako je za Health Matters pojasnio dr. David A. Gudis, voditelj Odjela za rinologiju i kirurgiju prednje lubanjske osnovice u bolnici New York-Presbyterian, važnije je redovito uzimati odabrani antihistaminik nego često mijenjati lijekove u potrazi za boljim učinkom.
Pratite koncentraciju peludi i ograničite boravak na otvorenom
Iako su jesenski dani idealni za šetnje i aktivnosti u prirodi, osobama koje pate od alergija preporučuje se praćenje dnevnih koncentracija peludi.
Kada su vrijednosti visoke, poželjno je ograničiti boravak na otvorenom, osobito ako primjećujete pogoršanje simptoma. Informacije o koncentraciji peludi dostupne su putem internetskih sustava za praćenje peludnog kalendara.
Ako je izlazak nužan, dodatnu zaštitu dišnih putova može pružiti zaštitna maska tipa N95.
Jesenske alergije ne moraju pokvariti uživanje u ovom godišnjem dobu. Uz prepoznavanje uzročnika, pravodobnu i odgovarajuću terapiju te nekoliko jednostavnih prilagodbi svakodnevnih navika, simptome je moguće držati pod kontrolom i lakše uživati u jeseni.







