Na konferenciji LAG-a Zeleni bregi “Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost“ ministrica Vučković istaknula:
“Očekujem da ćemo dostupnim sredstvima doprinijeti izgradnji pametnih hrvatskih sela, a to neće biti moguće bez omogućavanja mreže brzog interneta velikih kapaciteta“

Lokalne akcijske grupe (LAG) su nevladine, neprofitne i nepolitičke udruge koje nastoje dati značajan doprinos ruralnom razvoju područja koje pokrivaju, a u utorak je u Krapini, u prostorijama Poslovno – tehnološkog inkubatora Krapinsko – zagorske županije, u organizaciji LAG-a “Zeleni bregi“ i ZIP portala, održana konferencija “Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost“.

Kako je istaknuo predsjednik LAG-a “Zeleni bregi“ Žarko Miholić, trenutno su u fazi izrade Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. do 2027. godine. Dodajući da je cilj konferencije dati značajan odgovor na koji način treba gledati politiku poljoprivrede u narednom razdoblju, ali i napraviti iskorak u razvoju njihove lokalne strategije, odnosno pripremiti cjelokupni prostor koji LAG pokriva za što uspješniju aplikaciju za naredno razdoblje. Miholić je otkrio i koliko je LAG dosad doprinio razvoju ruralnog područja.

-U proteklom razdoblju omotnice 2017. – 2021. i u prijelaznom razdoblju 2022.godine, LAG je aplicirao ukupno oko 2,5 milijuna eura, dakle to je oko 20 milijuna kuna, s time da je nekih 60 posto dio koji je došao kroz mjeru 6.01. i neposredno bio ugrađen u obiteljska poljoprivredna gospodarstva i male obrte. Na taj smo način doprinijeli razvoju ruralnog područja, no ne samo Krapinsko – zagorske županije, već i dijelom Zagrebačke županije – rekao je Miholić, pa nastavio o planovima za naredno razdoblje.

– U narednom razdoblju očekujemo da ćemo biti još uspješniji, da u partnerskom odnosu i s Ministarstvom poljoprivrede i s aktualnom poljoprivrednom politikom učinimo još značajniji iskorak u četverogodišnjem razdoblju te da što kvalitetnije pripremimo sve one dionike koji bi trebali biti aplikanti na tim natječajima. Učimo ljude da je novac svuda oko nas, ali da ga treba znati uzeti, a ovo je prilika da saznamo nešto više o tome – kazao je.

Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović, ujedno i dopredsjednik LAG-a “Zeleni bregi“  uputio je zahvalu Vladi Republike Hrvatske te resornom ministarstvu poljoprivrede što su prepoznali važnost LAG-ova i financirali značajna sredstva za njih jer, kako je istaknuo, to je temelj od kojeg sve kreće.

-Na terenu se najbolje zna što i kako se može pomoći. Sredstva kroz natječaj su usmjerena prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kroz gradove i općine za manje projekte, tako da očekujemo će se to nastaviti dalje jer ovaj LAG je veoma operativan, dinamičan i kreativan u razvoju svojih programa. Zajedno pokušavamo napraviti najbolje za naše sugrađane – poručio je Gregurović.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da će zaključci konferencije svima pomoći da ostvare strateške ciljeve i još bolje odgovore na izazove koji su pred cijelom Hrvatskom, a osobito pred ruralnim prostorima.

Velika potpora

– Ono što smo do sada ostavili na području Krapinsko – zagorske županije putem programa ruralnog razvoja jest dali smo potpore projektima u vrijednosti gotovo 630 milijuna kuna pri čemu je do današnjeg dana isplaćeno više od 485 milijuna. Također, putem mjere ‘6’ koja se odnosi na razvoj malih gospodarstava, uloženo je otprilike 55 milijuna kuna, pri čemu je pod tim iznosom podržano 349 projekata. Putem programa ruralnog razvoja, poduprli smo otprilike 110 projekata iz mjere ‘4’ i to je najizdašnija investicijska mjera programa ruralnog razvoja i ona koja odgovara na pitanje ‘Kako primijeniti nove tehnologije, kako unaprijediti poslovanje, kako imati obnovljive izvore energije’ i druga slična pitanja – rekla je ministrica Vučković, pa nastavila:

-Dolazimo do ‘leader’ pristupa. Ranije je naglašena važnost primjene načela ‘odozdo prema gore’ da se uistinu sve potrebe hrvatskog ruralnog prostora čuju na način da polazimo od dolje, da se čuje glas onih koji najviše osjećaju te izazove i da onda taj pristup iskoristimo da bi na najbolji način iskoristili potrebama tih ljudi putem primjene ovog pristupa. Iz programa ruralnog razvoja i odgovarajućih mjera, dosad je LAG-ovima koji djeluju na području Zagorja dano 27 milijuna kuna, a do današnjeg dana je isplaćeno više od 22 milijuna – rekla je.

Ministrica Vučković istaknula je da se od nacionalnog strateškog plana puno očekuje.

-Za pet godina on će za cijelu zemlju vrijediti nešto manje od 3,8 milijardi eura pri čemu treba naglasiti da je hrvatska Vlada po prvi puta povisila sredstva koja se odnose na nacionalno sufinanciranje s 15 na 20 posto, a i za prvi program je dignuta ljestvica što se tiče minimalnog nacionalnog udjela sufinanciranja. Time se šalje još jedna poruka o važnosti ruralnog prostora i važnosti poljoprivredne politike u ruralnom prostoru. Što nas čeka kada govorimo o lokalnim akcijskim grupama? One su dobro iskoristile svoje omotnice, otprilike su koristile 2,5 posto ukupnih sredstava programa ruralnog razvoja. U ovom razdoblju će ići na nešto malo ispod šest posto, dakle, sredstva su više nego udvostručena. Time naglašavamo i pristup i ‘leader’ pristup i značaj lokalnih akcijskih grupa za hrvatsko selo, ali naglašavamo i da očekujemo da ćemo svi zajedno još više tim sredstvima doprinijeti izgradnji pametnih hrvatskih sela, a to neće biti moguće bez omogućavanja mreže širokopojasnog interneta velikih kapaciteta, osobito u ruralnom prostoru. Da bi zaustavili negativne trendove u ruralnom prostoru, ne da moramo izbrisati granice, nego moderna tehnologija mora biti privlačnija u tim prostorima. Bez toga nećemo ostvariti naš cilj – pojasnila je Vučković.

Ministrica je, naglasivši da je pred hrvatskim poljoprivrednicima izrazito izazovno vrijeme, poručila:

-Nadam se da ćemo i dalje zajedno nastaviti odgovarati na krize dodatnim potporama, a putem ovog vrijednog dokumenta i potpora koje su predviđene, da ćemo i dalje, i to još brže, preobražavati hrvatsko selo. Zadnjih smo godina suočeni s mnogim krizama, ali smo dobro reagirali, pa ću samo dodati da je na području Krapinsko – zagorske županije putem posebnih mjera u ovoj krizi podržan opstanak više od 18.000 radnih mjesta kod više od 2800 poslodavaca, te da je putem svih europskih fondova u cijelom programskom razdoblju ugovoreno projekata i dano potpora u vrijednosti većoj od oko 2,5 milijardi kuna, pri čemu je u mandatu Andreja Plenkovića ugovoreno 1,95 milijardi – rekla je.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir kazala je da se teži prema organizaciji pametnih sela, a da bi ona bila pametna, kako je istaknula, važno je spriječiti depopulacijske pojave.

Osluškivanje potreba

– Gledano prema posljednjem popisu stanovništva u RH, vidljivo da je otprilike 200 sela ostalo bez stanovnika te da je njih 700 pred izumiranje, što znači da se od nas koji obnašamo različite dužnosti očekuju konkretne akcije kako bi ljudi ostali živjeti na selu i kako bi se bavili poljoprivredom. Moramo ih pitati što im treba da ostanu živjeti na selu i dalje nastave za nas proizvoditi hranu. Zato ovakva komunikacija kroz LAG–ove, poduzetničke inkubatore, lokalnu razinu je dragocjeno jer najbolje možemo od samih korisnika dobiti informaciju kako naše dugoročne strateške planove usmjeriti da bi oni dali dodatnu vrijednost – kazala je Petir, pa nastavila o važnosti digitalizacije, naglasivši da se Hrvatska nalazi na 20. mjestu u Europskoj uniji po digitalizaciji ruralnog područja.

– Zadali smo si ciljeve, da do 2025. godine želimo imati sto postotnu pokrivenost širokopojasnim internetom. To je nužno jer za pokretanje bilo kojeg poslovanja na hrvatskom selu, potreban je Internet jer ako želimo uspostaviti kratke lance opskrbom hranom, želimo imati online prodaju i možda privući neke nove stanovnike, važno je da imamo digitaliziran seoski prostor jer to je preduvjet za modernizaciju i digitalizaciju poljoprivrede – rekla je.

Petir je naglasila i važnost mladih poljoprivrednika.

– Njih u Hrvatskoj danas ima oko 13 posto, a cilj je prema strategiji poljoprivrede da do 2030. godine, postotak podignemo na 20 posto. Oni mogu donijeti konkretnost i produktivnost hrvatskoj poljoprivredi jer brzo upijaju znanja i brzo se prilagođavaju, a na svima je da kroz Nacionalni strateški plan kojeg je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo i uputilo na odobrenje Europskoj komisiji, stvorimo preduvjete da najbolji projekti budu poduprijeti i da na taj način te mlade ljude zadržimo na hrvatskom selu kako bi ono opstalo – poručila je. (vh,vc)

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.