U hrvatskom zdravstvu, pacijenti su suočeni s dugim listama čekanja na preglede, pa tako, kako piše Index.hr, primjerice, na kardiovaskularne preglede čeka se i po sedam mjeseci, za određene specijalističke poput alergologije i do godinu dana, a na pregled magnetne rezonance, neki pacijenti čekaju skoro godinu i pol.
Iz Hrvatske liječničke komore, za Index.hr, rekli su da liječnici, pretežno oni u bolničkom sustavu, odrade oko tri milijuna prekovremenih sati, a procjenjuje se da u bolnicama trenutno nedostaje oko 1600 liječnika – najviše nedostaje anesteziologa, radiologa, patologa, pedijatara i mikrobiologa. Nedostaje i 230 obiteljskih liječnika te oko 170 primarnih pedijatara i ginekologa.
Postoji sve manji interes za posao liječnika, posebno obiteljske medicine. Naime, liječnici se često žale na ogromne brojke pacijenata koje liječe, na nepovoljne uvjete na poslu, uključujući omjer plaće i rada te neriješene međuljudske odnose.
Priznanje za rad
Kako piše Index.hr, prošlog tjedna je predstavljena Studija hrvatskog liječništva, u kojoj je sudjelovalo više od pet tisuća liječnika – ona predstavlja veliko anketno istraživanje stavova hrvatskih liječnika. Pokazala je da više od 50 posto bolničkih liječnika smatra da u teškim situacijama na poslu ne dobivaju odgovarajuću podršku te da za svoj rad ne dobivaju odgovarajuće priznanje. Njih 60 posto smatra da je njihovo radno opterećenje neprimjereno.
Studija je pokazala i koliko su bolnički specijalisti zadovoljni svojom plaćom, pa se tako pokazalo da su bolnički specijalisti zadovoljstvo svojom plaćom na ljestvici od 0 do 10 ocijenili s 5.8, dok su specijalizanti svoje zadovoljstvo plaćom ocijenili još niže – svega 4.8. Čak 73 posto specijalizanata smatra da njihova plaća nije odgovarajuća.
Također, preko 50 posto liječnika u Hrvatskoj nezadovoljno je vremenom koje imaju na raspolaganju za pacijente, a otprilike ih isto toliko smatra da im se često dodjeljuju zadaci koje bi mogao izvršiti netko manje kvalificiran.
Problem od ranije
Iz Hrvatske liječničke komore rekli su za Index.hr, da su razradili niz mjera predloženih Ministarstvu zdravstva, s ciljem pojačanja atraktivnosti specijalizacije obiteljske medicine za nove, mlade liječnike. Ističu da je nedostatak zdravstvenih radnika općenito europski pa i globalni problem kao posljedica smanjenja interesa za rad u zdravstvenom sustavu, pojačane mobilnosti radnika, neatraktivnih uvjeta rada i lošeg planiranja, uz istovremeno starenje stanovništva, što posljedično stvara sve veće potrebe za zdravstvenim uslugama.
Hrvatska liječnička komora, kako su iz nje nekoliko puta naglasili u javnosti, najodgovornijima za nedostatak liječnika u Hrvatskoj smatra premijera Andreja Plenkovića te ministra zdravstva Vilija Beroša.
-Kada je riječ o Hrvatskoj, dio je problema naslijeđen od ranije, ali najveća je odgovornost svakako na vladajućima, koji su na poziciji više od šest godina. Poglavito u kontekstu strateškog kadrovskog planiranja, zanemarivanja važnosti primarne zdravstvene zaštite, zastoja u cjelovitoj informatizaciji sustava kao preduvjeta za boljim upravljanjem listama čekanja, izostanku akreditacija i kategorizacija ustanova. Za kadrovski deficit u zdravstvu, za zanemarivanje primarne zdravstvene zaštite, za loše upravljanje listama čekanja, za primjere neracionalne nabave u zdravstvu, najodgovorniji predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar zdravstva Vili Beroš. Oni koji upravljaju sustavom najodgovorniji su za rezultate i probleme u tom sustavu – rekli su za Index.hr iz Komore.
