Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP), iznosila je u prosincu 2,4 posto, pokazali su preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Inflacija je tako ubrzala i na kraju godine, treći mjesec zaredom. Trend blažeg rasta cijena prekinut je u listopadu kada su bile porasle za 2,0 posto. U studenom njihov rast ubrzao je, prema revidiranim podacima, na 2,2 posto.
Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskupjele usluge, za četiri posto, neznatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Svježa hrana bila je za 1,7 posto skuplja nego lani, utvrdili su statističari, uz osjetno blaži rast cijena nego u studenom.
Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u prosincu u eurozoni bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Eurostat. To znači da je stopa temeljne inflacije bila tek neznatno viša nego u studenom.
Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u prosincu Hrvatska, za 4,5 posto. U studenom bile su porasle za 4,0 posto. Na mjesečnoj razini cijene su uvećane za 0,2 posto, nakon što su u studenom stagnirale.
Indeks Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su potrošačke cijene u prosincu bile više za 3,4 posto nego u istom mjesecu 2023. godine. Na mjesečnoj razini porasle su po DZS-ovim izračunima za 0,1 posto.
Blizu je Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u prosincu u odnosu na isti mjesec prethodne godine Belgija gdje su uvećane za 4,4 posto. Granicu od 4,0 posto premašila je, blago, i Estonija.
Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je na kraju prošle godine Irska, gdje su uvećane za jedan posto. Slijede Italija i Luksemburg gdje su porasle za 1,4 odnosno za 1,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
