Ljudi koji žive u pravednijim, sigurnijim i društveno uređenijim državama stare sporije, pokazalo je novo međunarodno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine, koje prenosi BBC Science Focus. U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja s četiri kontinenta – Afrike, Azije, Europe i Južne Amerike – a rezultati jasno pokazuju da na starenje ne utječu samo genetika i životne navike, već i politički i društveni uvjeti.
Biološko starenje nije samo pitanje godina
Istraživači su koristili napredni alat temeljen na umjetnoj inteligenciji nazvan „sat biobihevioralne dobi“. On procjenjuje razliku između kronološke dobi (stvarne dobi) i biološke dobi, koja ovisi o načinu života i izloženosti rizičnim faktorima. Primjerice, osoba od 50 godina koja ima biobihevioralnu dob od 55 godina biološki stari brže nego što bi trebala.
Rezultati su pokazali da stanovnici Europe, posebice sjevernog dijela kontinenta, stare najsporije. Najbolje rezultate postigla je Danska, čiji su građani u prosjeku biološki 2,35 godina mlađi od svoje stvarne dobi. Slijede Nizozemska i Finska.
Sjever Europe prednjači – jug i istok zaostaju
Na drugom kraju ljestvice našle su se zemlje poput Egipta, gdje je prosječna biobihevioralna dob bila čak 4,75 godina veća od kronološke. Lošiji rezultati zabilježeni su i u Južnoj Africi i zemljama Južne Amerike. Unutar Europe, brže starenje bilježe južne i istočne regije.
Istraživači su istaknuli da razlike u brzini starenja nisu uvjetovane isključivo osobnim čimbenicima kao što su prehrana, fizička aktivnost ili pušenje, već i širim društveno-političkim kontekstom.
Ključne uloge imaju politika, sigurnost i demokracija
– Ova studija redefinira starenje kao proizvod ne samo biologije i načina života, već i širih okolišnih i sociopolitičkih sila. Mjesto i način života ljudi mogu značajno ubrzati ili usporiti starenje – rekao je dr. Morten Scheibye-Knudsen, izvanredni profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Istraživanje sugerira da faktori poput kvalitete zraka, razine obrazovanja, ravnopravnosti spolova, ali i političke stabilnosti, slobodnih izbora te djelovanja političara u interesu građana, izravno utječu na zdravlje i dugovječnost.
– Zašto politika ubrzava starenje jest intrigantna misterija. Kronični stres uzrokovan nesigurnošću i nejednakostima u zdravstvenoj skrbi mogli bi biti među glavnim uzročnicima – dodaje Scheibye-Knudsen.
Globalni poziv za društvene promjene
Istraživanje je pokazalo da su osobe koje brže stare osam puta sklonije teškoćama u svakodnevnim aktivnostima te četiri puta sklonije kognitivnom propadanju. Iako studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, jasno ukazuje na snažnu korelaciju između društveno-političkog okruženja i zdravlja.
– U zemljama s nižim prihodima ubrzano starenje se događa bez obzira na individualni socioekonomski status. To je snažan argument za ulaganje u univerzalno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu – zaključuje Scheibye-Knudsen.
Studija tako postavlja ozbiljna pitanja o globalnoj nejednakosti i šalje poruku da je zdravo starenje moguće tek kada društvo kao cjelina funkcionira pravedno, stabilno i uključivo.
