Usred sve intenzivnijih ljetnih vrućina i sve češćih toplinskih valova, mnogi posežu za najbržim rješenjem za rashlađivanje – ventilatorom. No, znate li da on može biti opasan ako ga koristite pri previsokim temperaturama? Stručnjaci upozoravaju da ventilator nije uvijek saveznik protiv vrućine, već u nekim slučajevima može pogoršati stanje, osobito kada temperatura zraka premaši 32 Celzija.
Ventilator ne hladi zrak, već ga samo pokreće – i kada taj zrak postane topliji od vašeg tijela, rezultat može biti suprotan od željenog. Umjesto osvježenja, dolazi do dodatnog zagrijavanja tijela, što povećava rizik od toplinske iscrpljenosti, a u ekstremnim slučajevima i toplinskog udara. Dr. Eric Ascher iz bolnice Lenox Hill pojašnjava kako ventilatori pri visokim temperaturama “samo miču vrući zrak po vašoj koži, što može podići tjelesnu temperaturu, umjesto da je snize”.
Osim temperature, važnu ulogu igra i vlažnost zraka. U uvjetima niske vlažnosti ventilator ima ograničen učinak, jer isparavanje znoja – koje hladi tijelo – postaje neučinkovito. Zbog toga može doći do opasnih simptoma kao što su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost, pa čak i visoka tjelesna temperatura, grčevi u mišićima ili prestanak znojenja – znak da tijelo više ne može regulirati vlastitu toplinu. U takvim situacijama hitno rashlađivanje i liječnička pomoć mogu biti ključni.
Posebnu pažnju treba obratiti i na korištenje ručnih ventilatora na otvorenom – ako je zrak vruć, oni mogu dodatno pregrijavati kožu, umjesto da pružaju olakšanje. Iznimka su uređaji s raspršivačem vode, koji hlade procesom isparavanja i mogu biti korisniji od običnih ventilatora.
Znakovi da ventilator više šteti nego pomaže uključuju osjećaj topline na koži unatoč puhanju, znojenje bez rashlađivanja te pojavu umora, mučnine i slabosti. U takvim slučajevima potrebno je odmah reagirati.
Ako nemate klima uređaj, postoje sigurnije metode hlađenja. Pijte dovoljno vode i izbjegavajte alkoholna ili kofeinska pića koja dodatno dehidriraju organizam. Nosite laganu, svijetlu i prozračnu odjeću, a boravak ograničite na zatvorene, zasjenjene ili klimatizirane prostore. Hladite se mlakim tuševima, koristite mokre ručnike na vratu, zapešćima ili preponama, te birajte manje, lagane obroke tijekom dana.
Ventilator može biti koristan ako se koristi pametno – primjerice, okrenut prema prozoru kako bi izbacio vrući zrak van, umjesto da ga usmjeravate direktno na sebe. No kad temperature prijeđu kritičnu granicu, prioritet postaje zaštita zdravlja. Stoga, ako možete, povremeno se sklonite u klimatizirane prostore poput knjižnica, trgovačkih centara ili kafića – jer kad je vani više od 32 Celzija, ventilator prestaje biti vaš saveznik.
