Sve više osnovnoškolaca ima ozbiljne poteškoće s osnovnim tjelesnim vježbama, upozoravaju učitelji i stručnjaci. Na satovima tjelesnog odgoja u školama diljem Hrvatske uočene su zabrinjavajuće promjene u motoričkom razvoju djece – pokreti koji su do prije desetak godina bili uobičajeni, danas su mnogima postali prava prepreka.
– Nekad su djeca bez problema radila kolut naprijed ili natrag, a danas ih je toga strah i često vježbu ne izvedu pravilno – izjavila je za HRT učiteljica Ivančica Tajsl Dragičević. Posebno naglašava kako se na konop danas jedva koji učenik može popeti.
Istraživanja Centra za istraživanje djetinjstva potvrđuju ove zabrinjavajuće trendove – motoričke sposobnosti djece u posljednjih 60 godina kontinuirano opadaju. Ne radi se više samo o fizičkoj snazi, već i o preciznosti, brzini pokreta i koordinaciji.
– Djeca su danas upola manje brza, slabija i lošije koordinirana nego prije. Sve češće dolazi i do neuravnotežene upotrebe lijeve i desne strane tijela – upozorava prof. dr. sc. Vilko Petrić, dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Navodi i da se u nekim vrtićima razlika u koordinaciji između dvije strane tijela penje na čak 70 do 80 posto, dok se do 20 posto smatra prihvatljivim odstupanjem.
Problemi nisu ograničeni samo na grubu motoriku – u opadanju je i fina motorika. Učitelji sve češće primjećuju da djeca ne znaju pravilno držati olovku, koristiti škare ili zakopčati gumb.
– Danas čak 10 posto djece dobiva odgodu upisa u prvi razred upravo zbog nedovoljno razvijenih motoričkih vještina. Prije desetak godina ta brojka bila je oko šest posto – ističe dr. med. Ivana Pavić Šimetin.
Stručnjaci upozoravaju da uzrok ovih problema ne leži samo u školskom sustavu, već u najranijem djetinjstvu – u obiteljskom okruženju. Sve više djece vrijeme provodi pred ekranima umjesto da se bavi fizičkim aktivnostima poput trčanja, penjanja i skakanja.
Tjelesna neaktivnost ima i ozbiljne zdravstvene posljedice. Statistike pokazuju da čak svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu, što dodatno otežava razvoj motoričkih i kardiovaskularnih sposobnosti.
– Pokret bi trebao biti sastavni dio svega što djeca rade. Kretanjem istražuju, uče i rastu, to im je biološki prirodno – poručuje dekan Petrić.
Stručnjaci apeliraju na roditelje i škole da djeci osiguraju više prilika za kretanje, jer posljedice pasivnog djetinjstva osjećat ćemo kao društvo – i to vrlo brzo.
								
															

								



								


