Pitanje podrijetla Hrvata stoljećima intrigira povjesničare i javnost. Prema novoj znanstvenoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, pradomovina Hrvata nalazi se na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i jedan od autora studije, pojašnjava da je ovo područje puno sjevernije i istočnije nego što se ranije mislilo te da su Hrvati migrirali prema Jadranu kroz dug i zahtjevan put od otprilike tri tisuće kilometara, piše Net.hr.
Prema Šlausu, tijekom migracija Hrvati su prelazili velike udaljenosti zajedno s cijelim zajednicama, uključujući muškarce, žene i djecu. Nakon dolaska na istočnu obalu Jadrana, Hrvati su se naselili zajedno s preostalim lokalnim stanovništvom, asimilirajući starosjedioce bivše rimske provincije Dalmacije.
Povjesničar Tvrtko Jakovina objašnjava da ranije teorije o podrijetlu Hrvata nisu pružale jasne odgovore. Jedna od starijih hipoteza tvrdila je da Hrvati potječu iz Irana, što je danas gotovo u potpunosti odbačeno zbog nedostatka dokaza. Jakovina navodi da je ta teza bila popularna u 1990-ima kako bi se Hrvati razlikovali od drugih Slavena, dok danas više nema velikog utjecaja.
Jakovina također podsjeća na pokušaje NDH da propagira germansko podrijetlo Hrvata, što je izazivalo zgražanje njemačkih oficira. Unatoč tim starijim teorijama, nova studija potvrđuje da su Hrvati Slaveni koji su se tijekom migracija integrirali s drugim narodima i starosjediocima.
Šlaus naglašava da je studija transparentna i da svatko može provjeriti rezultate ili predložiti nove hipoteze. Jakovina dodaje da za Hrvate 21. stoljeća precizno porijeklo nije ključno jer Hrvatska danas nesumnjivo postoji kao država Hrvata.
Iako nova znanstvena istraživanja jasno definiraju migracije i pradomovinu Hrvata, autorima je jasno da će i dalje biti onih koji će Hrvate smatrati pripadnicima Germana ili Irance.
