Objava starog KATALOGA IZ 2019. na hrvatskom Redditu izazvala je lavinu komentara o dramatičnom rastu troškova života. Fotografije proizvoda poput griza za pet kuna i devedeset i devet lipa ili tjestenine za četiri kune i devedeset i devet lipa potaknule su raspravu o stvarnoj inflaciji u Hrvatskoj. Autor posta je provokativno napisao: “A kao inflacija tridesetak posto, je u vašim snovima, prava je oko sto posto.”
Usporedba s današnjim cijenama namirnica, gdje isti griz košta oko jedan euro i sedamdeset centi, a tjestenina često prelazi jedan euro, postala je glavna tema rasprave. Korisnici su se podijelili u dva tabora: jedni krive trgovce i proizvođače za neobuzdanu pohlepu, dok drugi tvrde da tržište jednostavno reagira na ponašanje kupaca. Jedan od najpopularnijih komentara glasio je: “Tržište formira cijenu i to je cijela mudrost. Ili mislite da su trgovci i proizvođači danas pohlepni, a prije deset godina nisu?”
Rasprava se dotaknula i uvođenja eura u Hrvatskoj te njegove uloge u rastu cijena. Mnogi građani smatraju da je euro bio okidač za masovna “zaokruživanja” i poskupljenja. Jedan korisnik je naveo konkretne podatke: “Mi smo druga zemlja po inflaciji u Europskoj uniji, odmah iza Estonije.” Drugi je dodao da je, prema Eurostatovim podacima za 2025., Hrvatska imala drugu najveću inflaciju u eurozoni i treću u cijeloj Europskoj uniji.
Ovi podaci potvrđuju službene projekcije koje pokazuju da se Hrvatska tijekom 2025. borila s jednom od najviših stopa inflacije u eurozoni. Iako su neki tvrdili da bi situacija bila gora bez eura, primjeri Mađarske i Poljske pokazuju da te zemlje imaju nižu inflaciju od Hrvatske, što dovodi u pitanje tvrdnju da je euro zaštitni mehanizam.
U kontekstu visokih cijena, razvila se i konstruktivna rasprava o moći potrošača. Mnogi korisnici su istaknuli da kupci svojim odabirima diktiraju tržište.
– Problem je što ljudi kupuju proizvode po nenormalno visokim cijenama – naveo je jedan Redditor, spominjući primjer iz Njemačke gdje je cijena čokolade pala nakon reakcije kupaca. Domaći primjer su proteinski napitci, čija je cijena pala s dva eura i šezdeset i dva centa na ispod dva eura nakon što su kupci prestali kupovati proizvod u istim količinama.
Iako su cijene namirnica i usluga porasle, dio korisnika je podsjetio da su od KATALOGA IZ 2019. rasle i plaće.
– Prosječna plaća 2019. bila je oko šest tisuća i petsto kuna, danas je oko tisuću petsto eura – napisao je jedan komentator.:
– Šišanje sam tad plaćao dvadeset kuna, sad plaćam devedeset kuna (ista frizerka). Radio sam kao student 2015. za pet tisuća i petsto kuna, sada za oko devet tisuća – drugi je dodao osobno iskustvo.
