Cjepivo pada iz zrakoplova
Izgledaju poput kolačića, ali ne dirajte ih! Počela velika akcija cijepljenja lisica protiv bjesnoće

Krenula je proljetna akcija cijepljenja lisica protiv bjesnoće koja će trajati do kraja travnja. Mamci s cjepivom izbacivat će se iz zrakoplova u nekoliko faza: prvo iz Varaždina i s Brača za sjevernu Hrvatsku i Dalmaciju, a zatim iz Vinkovaca i s Krka za istok zemlje, Gorski kotar i Istru, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Kako prenosi Večernji list, zrakoplovi su najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju cjepiva. S pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, iz zrakoplova se izbacuje jedan po jedan mamac, čak 1,33 milijuna tijekom proljetne kampanje, te isto toliko tijekom jesenske.

Tamnosmeđi mamci izgledaju poput kolačića, a u njima se nalaze plastično-aluminijske kapsule s cjepivom ružičaste boje. Specifičnog su i intenzivnog mirisa i okusa, privlačnog lisicama koje ih zagrizu i probiju kapsulu te u razdoblju od 21 dana razvijaju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti.

– Silvatična bjesnoća, karakteristična za populaciju divljih mesojeda, uglavnom se pojavljuje na području sjeverne hemisfere, a urbana, čiji su glavni rezervoar psi, u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća, koja je neizlječiva, uzrokuje do 99 posto smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi – kažu iz Ministarstva.

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas. Europska komisija je Hrvatskoj 2021. dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.

Mamci koji se pronađu u prirodi ne smiju se dirati ni micati, upozoravaju iz Ministarstva. Ako ih nađu u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. na igralištu, u parku), građani ih mogu baciti u najbliži grm izvan dvorišta ili uz rub šume, ali moraju izbjegavati izravan dodir kože s mamcem. Mamci, tvrdi se, nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.