Na press konferenciji 6. rujna, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Institut za razvoj i inovativnost mladih – IRIM te Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet predstavili su projekt ProMikro. Cilj je uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti, uporabom mikroračunala.
U sklopu projekta, krajem studenoga je u 84 posto svih osnovnih škola koje su se dobrovoljno javile za sudjelovanje, otišlo 38 tisuća mikroračunala, odnosno, mikrobitova.
Među zagorskim osnovnim školama koje sudjeluju u projektu, je i krapinska Osnovna škola Augusta Cesarca. Bili smo na satu informatike na kojem su se učenici 6.b razreda prvi puta susreli s novom opremom. U razgovoru s njima, doznali smo kako ih uvođenje novih tehnologija izuzetno veseli, a pokazali su i razvijene vještine i znanje.
– Na lijevoj strani imamo gumb A, a na desnoj gumb B. Ako kliknemo gumb A, pokaže nam smješka, a ako kliknemo gumb B, pokaže nam plačka. Učitelj je rekao da bi nam mikroračunala mogla pomoći u matematici, fizici i informatici. Nikad do sada nismo radili nešto slično, ali jako se veselim projektu. Naime, ovo je prvi elektronički uređaj koji smo dobili od škole i mislim da će nam to pomoći u radu na satu – otkrio nam je Fran Petek iz Krapine, koji ne skriva kako je i inače veliki ljubitelj informatike.
– Volio bih jednog dana biti informatičar. Dobro zarađuju, a nije teško – kaže.
Logičko razmišljanje
U njegovom razredu većina je učenika izabrala informatiku kao izborni predmet, točnije, samo troje učenika ne pohađa satove informatike. Oni u to vrijeme imaju slobodan sat.
– Ja sam se ipak odlučio za informatiku jer će u srednjoj školi, primjerice, to biti obavezan predmet, i sigurno će nam sve to trebati u kasnijem životu – ističe ovaj učenik šestog razreda.
A da ljubitelji informatike nisu samo dečki, dokazuje Franova kolegica Vanesa Tkalčević iz Škarićevog.
– Mikroračunalo mi se jako sviđa i mislim da će nam pomoći u rješavanju težih zadataka sljedeće godine. Inače jako volim i informatiku, a najdraže mi je kada radimo prezentacije. Sviđa mi se korištenje računala u nastavi jer je onda učenje zabavnije – kaže Vanesa.
IRIM je u listopadu organizirao i edukaciju učitelja, a škole samostalno odlučuju o načinima uporabe mikroračunala u nastavi i izvannastavnim aktivnostima.
– Mikrobitom se učenike želi potaknuti na logičko razmišljanje, odnosno, da od malih nogu krenu u programiranje. Naime, njima logičko razmišljanje još nije dovoljno razvijeno, stoga bi trebalo više poraditi na tome. Mikroračunalo radi na principu blokova, učenici odmah vide što mogu napraviti i uz pomoć blokova slažu si niz programa, primjerice, uz pomoć dioda mogu ispisati svoje ime, prezime, određeni tekst, mogu crtati određene likove, smajliće, plačke i slično. Ovaj mikrobit projekt inače se primjenuje u nastavi prirode, biologije, fizike, tehničke kulture, neke škole su čak napravile i projekt štednje. Mikroračunalo na sebi ima i određene senzore gdje se može mjeriti temperatura iz okoline, ima senzor pokreta i slično – pojasnio nam je Miljenko Ilić, profesor informatike u OŠ Augusta Cesarca.
Robotička liga
Škola je već prošle godine bila dio početnog projekta, kada mikroračunala nisu bila predviđena za sve, nego su se koristila u sklopu izvannastavnih aktivnosti.
– Uključeni smo i u Croatian Makers ligu, robotičku ligu u sklopu izvannastavnih aktivnosti, gdje se učenici natječu u robotici, preko zajednice IRIM, koja je donirala robote. Za potrebe šestih razreda sada smo dobili 49 mikrobitova, za svakog učenika po jedan. Učenici, uz potpisanu roditeljsku suglasnost, to nose i doma, tako da i kod kuće mogu istraživati jer na internetu postoje stranice za to, s programima, kodovima i slično. Na kraju školske godine oni ih vraćaju u školu te se prosljeđuju učenicima šestog razreda u novoj školskoj godini. Tijekom ove školske godine, mikrobitovima ćemo se baviti pet sati ovdje u učionici, a zatim, nakon što učenici kod kuće naprave neki projekt, imat ćemo prezentaciju da pokažu i ostalima, tako da vjerujem da će to možda biti i koji sat više – kaže profesor Ilić, te ne skriva radost zbog činjenice da će od sljedeće školske godine, odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, informatika postati obavezan predmet za sve učenike šestih razreda.
– Digitalne kompetencije i logičko razmišljanje danas su temelj društvenog i gospodarskog razvoja i drago mi je što mogu reći da kod nas već sada većina učenika pohađa informatiku, točnije, 95 posto. Svake godine organiziramo školska i županijska natjecanja iz informatike, a prošle smo godine imali učenika i na državnom natjecanju. Trudimo se u razvijanju informatike i poticanju učenika da zavole taj predmet. Mogu reći da su učenici dosta zainteresirani, što vidimo i po broju sudionika koji svake godine sudjeluju u Zimskoj školi informatike ovdje u Krapini. Naime, upravo naša škola daje najveći broj sudionika, na što smo izrazito ponosni – zaključuje Ilić.
NENAD BAKIĆ – ČOVJEK KOJI STOJI IZA ČITAVOG PROJEKTA
“Ovime smo promijenili sudbine mnogih naših mladih sugrađana”
Čovjek koji stoji iza projekta ProMikro je investitor i poduzetnik Nenad Bakić, koji je u sklopu svog Instituta za razvoj i inventivnost mladih (IRIM) u samo dvije-tri godine pokrenuo nekoliko vrlo zapaženih platformi za distribuciju raznovrsnih edukacijskih sadržaja. Trenutno provodi veliki projekt obrazovanja uz pomoć mikrobit računala pod nazivom STEM revolucija, projekt STEM auta lansirao je u manje razvijenim sredinama, povezao se s HT-om u popularizaciji interneta stvari, a najavio je i novo veliko napredno robotičko natjecanje u regiji – WER. Inače, IRIM financira zaradom od svojih biznisa, a supruga i on imaju već šestero zaposlenih.
– Uvođenjem mikrobitova u škole, de facto je uvedeno računalstvo i programiranje u osnovne škole, ali ne kao puko “uvođenje informatike”, nego kao životno, međupredmetno, kreativno, stvaralačko korištenje računalnih tehnika, čime smo napravili početni, veliki korak, nakon kojeg nema nazad, u stvaranju nacije “digital natives” i digitalnih stvaralaca i promijenili sudbine mnogih naših mladih sugrađana: onih koji će se baviti STEM zanimanjima, ali i svih drugih koji sada imaju puno bolju priliku postati ravnopravni građani 21. stoljeća. Ovo je u više dimenzija prava i prijelomna stvar. Hrvatska se skoro u ničemu ne može uspoređivati s najnaprednijim zemljama svijeta. Što se tiče društvenog razvoja, šampion zadnjih 50 godina je vjerojatno Singapur. No, malo je poznato da je Singapur i uvjerljivi šampion u PISA listama, najmjerodavnijem parametru kvalitete školstva. U svim područjima je prvi, ali u matematici i znanosti nedostižno prvi! A mi nažalost tavorimo na istoj neprihvatljivoj poziciji usprkos sve većem ubacivanju resursa u školstvo, a pogotovo ako se pogleda rast troškova po učeniku. I što je trenutno glavni projekt u singapurskom školstvu? Uvođenje računalstva uz pomoć mikrobita kako bi se razvila generacija digitalnih stvaralaca. Kupuju ih sto tisuća za upotrebu u školama i zajednicama! Singapur će ih uvesti tijekom dvije godine. U Hrvatskoj se projekt ProMikro, koji u suradnji s CARNetom provodimo za MZO, razvija na iznimno vjerodostojan način. Naime, on je ekstenzija projekta “STEM revolucija”, u kojem je podijeljeno preko 22 tisuće mikrobitova i čiji je proklamirani cilj bio upravo ovakva distribucija mikroračunala svim učenicima jednog razreda osnovnih škola. Svakako treba i ponavljati da, naravno, ovakve stvari nisu protiv razvoja općih kompetencija, štoviše, fantastične su, osim za razvoj vještine rješavanja problema i za razvoj kreativnosti, upornosti, komunikacije, kritičkog razmišljanja i naravno, na sustavnoj razini: kulture uspjeha! – napisao je na svojem Facebook profilu Nenad Bakić povodom slanja 38 tisuća mikrobitova u hrvatske škole.
