Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom. Na taj dan 1919. godine, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu, okupilo se oko 10.000 Međimuraca koji su donijeli povijesnu odluku o odcjepljenju od mađarske države te jasno i nedvosmisleno izrazili pripadnost hrvatskom narodu. Hrvatski sabor je 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom, čime je događaju od iznimne važnosti za identitet i povijest Međimurja dana zaslužena institucionalna potvrda.
I ove godine, diljem Međimurja odana je počast pojedincima i skupinama koji su bili nositelji i predvodnici tih presudnih povijesnih zbivanja – od vojnog oslobađanja Međimurja na Božić 1918. godine, preko organizacije Narodne skupštine i donošenja Rezolucije, do dugogodišnjih aktivnosti usmjerenih na očuvanje materinjeg jezika, običaja i kulture kao temeljnih preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta.
U sklopu obilježavanja, vijenac je položen kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, dok je akademiku Vinku Žgancu počast odana paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Spomendan je obilježen i u Prelogu, uz sjećanje na svećenika, pisca i vođu međimurskih intelektualaca Jurja Lajtmana, čije ime simbolizira borbu za narod i njegov identitet.
Vijenac i svijeće položeni su i na Gradskom groblju u Čakovcu, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka. Počast ovom velikanu međimurske i hrvatske povijesti odali su: međimurski župan Matija Posavec sa zamjenicima Mariom Medvedom i Elvisom Kraljem, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini sa zamjenicom Lanom Remar, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predstavnik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivan Pranjić te pripadnici Zrinske garde Čakovec.
Tom je prigodom gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula kako se danas prisjećamo dana kada se Međimurje, prije 107 godina, voljom naroda odvojilo od Mađarske i pripojilo matici zemlji.
– Na Velikoj narodnoj skupštini održanoj 9. siječnja 1919. godine ispred čakovečke crkve, građani pristigli iz svih dijelova Međimurja odlučili su da se zauvijek odcjepljuju od mađarske države u kojoj su bili pod utjecajem sile i protiv svoje volje. Bio je to početak trenutka kada su Međimurci glasno i jasno rekli kome i gdje žele pripadati – naglasila je Cividini, podsjetivši kako je rezolucija bila kulminacija dugotrajnih nastojanja za priznavanjem hrvatskog identiteta Međimurja, koje su predvodili međimurski intelektualci, među njima i dr. Novak.
Gradonačelnica je podsjetila i na sudbinu Novakova spomenika. Nakon njegove smrti 1934. godine, grobnicu je krasila skulptura lava, simbol ugleda i trajnog sjećanja. No, već u travnju 1941. godine mađarski fašisti teško su oštetili spomenik, nastojeći uništavanjem simbola promijeniti povijesne činjenice.
– Unatoč tome, djela dr. Ivana Novaka i ostalih sudionika Međimurske revolucije trajno su promijenila povijest i sudbinu našeg kraja – istaknula je Cividini, dodavši kako su zahvaljujući Dragutinu Lesaru i kiparu Mihaelu Štebihu ostaci Kršinićeva lava vraćeni i obnovljeni, čime je grobnica ponovno dobila svoj izvorni izgled.
Župan Matija Posavec poručio je kako je 9. siječnja 1919. jedan od najvećih i najvažnijih dana u povijesti Međimurja.
– Toga dana međimurski narod, lišen svakog ideološkog ili svjetonazorskog predznaka, odlučio je zauvijek se odcijepiti od mađarske države i pripojiti Matici hrvatskoj. Bio je to jasan odgovor mađarizaciji i nametanju tuđeg jezika – rekao je Posavec, naglasivši kako su tada Međimurci u obranu slobode ugradili svoj jezik, kulturu, običaje i način života, identitet koji i danas predstavlja najveću vrijednost tamošnjeg kraja.
Program obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom završava večeras u 17 sati u Centru za kulturu Čakovec, gdje će se održati svečana akademija uz glazbeni program pod nazivom ‘Večer međimurskog identiteta’, uz nazočnost predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
