Prema podacima Europske udruge proizvođača automobila (ACEA), Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice europskih zemalja kada je u pitanju tržišni udjel električnih vozila. Iako je prodaja električnih automobila u Europi u porastu, Hrvatska je jedina zemlja u kojoj taj udjel opada, prenosi Danica.
Pad udjela električnih vozila u Hrvatskoj
Prema posljednjim podacima, Hrvatska je prošle godine zabilježila udio električnih automobila (bez hibrida) od svega 1,8 posto od ukupnog broja automobila, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu godinu, kada je udio iznosio 2,8 posto.
Ovaj trend opadanja čini Hrvatsku jedinom europskom zemljom u kojoj broj električnih vozila nije rastao, što zabrinjava mnoge stručnjake, budući da električni automobili postaju ključni faktor u smanjenju emisije štetnih plinova i prijelazu na održiviji oblik prijevoza.
Norveška i Danska predvode tržište EV-a
Za usporedbu, Norveška je apsolutni lider u prihvaćanju električnih vozila, s nevjerojatnih 96 posto svih prodanih automobila na tržištu koji su električni.
Danska se također ističe s oko 68 posto udjela. Ove dvije zemlje demonstriraju kako državne politike, poticaji i infrastruktura mogu značajno povećati udio električnih vozila.
Za razliku od njih, u Njemačkoj je udio električnih automobila iznosio oko 19 posto, dok su naši susjedi Slovenci postigli više od 11 posto. Ovi podaci jasno pokazuju da Hrvatska zaostaje za mnogim europskim državama u prelasku na ekološki prihvatljivija vozila.
Rast prodaje električnih vozila u Europi
Iako Hrvatska stagnira, prodaja električnih vozila u Europi prošle je godine porasla za oko 30 posto.
Najveći rast zabilježen je u zemljama poput Slovenije, Island i Poljske, gdje je broj prodanih električnih vozila čak udvostručen.
Ovaj trend potvrđuje da europski potrošači postaju sve skloniji prelasku na ekološki prihvatljivija vozila.
Zašto Hrvati nisu skloni električnim vozilima?
Unatoč globalnim trendovima, Hrvati i dalje preferiraju vozila koja koriste fosilna goriva. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano više od 2,5 milijuna vozila, od čega bi električnih moglo biti tek oko 45.000.
Ovaj nizak broj sugerira da i dalje prevladava skepticizam prema električnim vozilima, koji se dijelom može objasniti visokim početnim troškovima, neadekvatnom infrastrukturom za punjenje te nedostatkom potpore u obliku subvencija i poticaja za kupovinu.
Optimizacija tržišta i politika kao ključni faktori
Dok neke europske zemlje već implementiraju politike koje snažno podržavaju tržište električnih vozila, Hrvatska se suočava s izazovima u obliku nedostatka poticaja, visokih cijena vozila i niske dostupnosti infrastrukture za punjenje.
Kako bi se ovaj trend preokrenuo, potrebne su jasne i ambiciozne državne mjere koje će olakšati prijelaz na električna vozila, uključujući veće subvencije za kupce, poticanje izgradnje punionica te promicanje održivog prijevoza u svakodnevnom životu.
Zaostajemo, ali još nije kasno
Iako Hrvatska trenutno zauzima posljednje mjesto u Europi po udjelu električnih vozila, prostor za poboljšanje postoji.
Država i svi dionici u sektoru automobilske industrije moraju usmjeriti svoje napore na jačanje infrastrukture, smanjenje cijena električnih vozila i razvoj sustava poticaja koji će potaknuti građane na prelazak na ekološki prihvatljivija vozila. Bez tih promjena, Hrvatska će i dalje biti daleko od europskog prosjeka i ključnih tržišta električnih vozila.
