Protekla je godina bila vrlo dinamična i izazovna za jednu od najvećih muzejskih institucija u Hrvatskoj – Muzeje Hrvatskog zagorja. Podsjetimo, Muzeji Hrvatskog zagorja krovna su kulturna ustanova koja objedinjuje pet zagorskih muzeja – Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici, Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, Dvor Veliki Tabor u Desiniću, Muzej ‘Staro selo’ u Kumrovcu i Galeriju Antuna Augustinčića u Klanjcu.
U 2025. godini Muzeji Hrvatskog zagorja ušli su u intenzivan investicijski ciklus. U tijeku je cjelovita i energetska obnova Dvorca Oršić u Gornjoj Stubici gdje su smješteni Muzej seljačkih buna i cjelokupna uprava Muzeja Hrvatskog zagorja. Veliki radovi traju i u Velikom Taboru gdje se kompletno obnavlja bastionska kula, dok će Muzej krapinskih neandertalaca postati veliko gradilište u narednom periodu.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol u razgovoru za Zagorje International istaknuo je što je obilježilo proteklu godinu te najavio planove za naredno razdoblje.
Velike investicije
– Kao što je uvodno spomenuto, u tijeku nam je cjelovita i energetska obnova Dvorca Oršić i Muzeja seljačkih buna. Radovi se privode kraju, planirani završetak građevinskih radova je do kraja proljeća, a službeni rok je 30. lipnja, no paralelno radimo i na glavnom izvedbenom projektu novog stalnog postava. To će biti ukupno 3. postav u 53 godine dugoj povijesti Muzeja. Kompletno otvaranje i Dvorca Oršić i novog stalnog postava ovisi i o sredstvima našeg osnivača, Ministarstva kulture i medija, ali očekujemo da će se to realizirati do kraja ove, ili početkom 2027. godine – najavio je ravnatelj Sabol.
Osim u gornjostubičkom muzeju, velika infrastrukturna ulaganja odvijaju se i u ostalim sastavnicama.
– Jedno od njih je također spomenuta dogradnja Muzeja krapinskih neandertalaca koji će na krovu dobiti novi Posjetiteljski centar. Za taj je projekt u drugoj polovici 2025. godine odrađeno dosta posla, ugovoreni su stručni i projektantski nadzori te smo proveli različite horizontalne aktivnosti. Za sada imamo projekt unutarnjeg uređenja i glavni projekt multimedije – govori nam ravnatelj te dodaje da su građevinski radovi morali malo pričekati jer je postupak javne nabave trebalo ponoviti, s obzirom na to da su pristigle ponude bile previsoke.
– Bitno je istaknuti da projekt nije u opasnosti i da za sada ide prema planu, tako da još uvijek planiramo otvorenje Posjetiteljskog centra za drugu polovicu 2027. godine. Očekujemo da bismo mogli imati izvođača radova već sada na proljeće – rekao je Sabol i dodao da će muzej za vrijeme trajanja radova raditi normalno.
Što se tiče Muzeja ‘Staro selo’ u Kumrovcu, nakon dvije godine je dovršen i otvoren novi stalni postav. Riječ je o prikazu seoskog života u drugoj polovici 20. stoljeća i to je prvi novi postav nakon gotovo 50 godina. Bila je to investicija vrijedna oko 200.000 eura.
– Zanimljiv je i atraktivan, a vidimo da posjetitelji zaista vole vidjeti prikaz ne samo starih običaja, nego i načina života druge polovice 20. stoljeća. Unutar postava nalazi se primjerice i jedna od prvih perilica rublja, stara više od 70 godina – priča Sabol te dodaje da su se u 2025. u Kumrovcu nastavila obnavljati i krovišta kroz redovna održavanja, a postoje i planovi za nove stalne postave.
U Dvoru Veliki Tabor započela je građevinska i konstrukcijska sanacija bastionske kule iz druge polovice 16. stoljeća – reprezentativnog spomenika nulte kategorije koji je bio u izrazito lošem stanju.
– U prvu fazu uloženo je više od pola milijuna eura. Ove godine nastavljamo s drugom fazom, a kroz naredne dvije godine planiramo cjelovitu obnovu bastiona i njegovo stavljanje u funkciju kulturnog turizma. Cilj je vratiti mu prvobitnu obrambenu namjenu iz srednjeg vijeka te unutar kule prezentirati replike ili originale vatrenog oružja, ovisno o dostupnosti muzejske građe – najavljuje ravnatelj Sabol.
U Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu provedene su dvije važne investicije. Odrađena je prva faza pripreme projektne dokumentacije za planiranu obnovu stare zgrade Galerije, te je saniran potporni zid koji je predstavljao veliku opasnost jer graniči s prometnicom i javnim površinama.
Izložbe, manifestacije, događanja
Po pitanju muzejske djelatnosti, unatoč radovima i činjenici da je Muzej seljačkih buna zatvoren, Sabol ističe da su provedene brojne aktivnosti u svim muzejima sastavnicama. Muzej seljačkih buna svoj je privremeni dom pronašao u Muzeju ‘Staro selo’, gdje je gostovala međunarodna izložba ‘Atlantida – mali svjetovi’ o zaboravljenim gradovima. U Velikom Taboru predstavljena je izložba o svestranom umjetniku Đuri Prejcu, koji je rodom iz Desinića, a u Krapini je održana izložba o fosilnim biljkama i paleobotanici – posljednja u Kneippovoj zgradi prije preseljenja aktivnosti u novi posjetiteljski centar.
– Nadalje, gostovali smo s izložbom o krapinskom pračovjeku na Bledu i u Gradskom muzeju Vinkovci u sklopu ‘Vinkovačkih jeseni’, Muzej ‘Staro selo’ imao je autorsku izložbu ‘Gdje ima dima, ima i vatre – Priča o vatri’, a predstavljena je i izložba ‘X Files’ Muzeja vučedolske kulture, koja je na izrazito zanimljiv način povezala arheološke motive s motivima na narodnim nošnjama. Posebno možemo izdvojili izložbu obitelji Maslyk povodom Međunarodnog dana mira, koja je održana u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu. Riječ je o ukrajinskoj umjetničkoj obitelji, koja trenutno boravi u Hrvatskoj. Na otvorenju su bile majka i dvije kćeri, dok je otac tada bio na ratištu u Ukrajini. Tu smo izložbu realizirali u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine i na to smo izrazito ponosni jer smo na taj način i mi kao ustanova skrenuli pozornost na zbivanja u svijetu – kazao je ravnatelj Sabol.
Međunarodno priznanje za komunikaciju
Muzeji Hrvatskog zagorja često su prepoznati od domaće i svjetske struke, a dokaz tome su i brojne dobivene nagrade. Ova je godina po tom pitanju sjajno započela. Na međunarodnoj konferenciji ‘PR Roman Forum – Green Communications, Green Responsibility ESG, Sustainable Heritage’, održanoj u siječnju u Rimu, Muzeji Hrvatskog zagorja ostvarili su izniman uspjeh osvojivši prestižnu nagradu ‘PRO PR Globe World’s Best of the Best – Museum Communication Achievement Award’ koju su osobno preuzeli ravnatelj Sabol i voditelj marketinga MHZ-a Sven Šams.
– U jesen 2025. prijavili smo se na međunarodni forum te osvojili priznanje u kategoriji komunikacijske strategije i menadžmenta u muzejima. Naša strategija “Posjeti, istraži, doživi”, koju vodi naš marketing tim na čelu sa Svenom Šamsom, prepoznata je kao primjer dobre prakse. Doseg na društvenim mrežama u 2025. bio je veći od četiri milijuna, što su ogromne brojke s obzirom na to da Muzeji više od 30 godina nisu imali sustavan marketing. Danas putem društvenih mreža uspješno komuniciramo vrijednosti naše baštine, koristeći suvremenu tehnologiju, dronove i kvalitetnu vizualnu produkciju. Sve se to pokazalo kao odličan put u komunikaciji prema svim posjetiteljima, a posebice prema mladima. Svakako ćemo nastaviti razvijati ovu priču – ponosno je istaknuo ravnatelj.
Dodajmo da su uz Muzeje Hrvatskog zagorja, ovu prestižnu nagradu dobili i Grand Egyptian Museum iz Kaira, Museo del Prada iz Madrida i British Museum iz Londona, tako da se može reći da su Muzeji Hrvatskog zagorja doista uz bok najboljim svjetskim kulturnim institucijama.
Novosti u programu
U 2025. godini uvedena su i neka nova događanja. U Velikom Taboru lani je po prvi puta održano Valentinovo koje se pokazalo, kaže ravnatelj, kao pun pogodak, stoga će se održati i ove godine uz koncert Jure Brkljače koji je rasprodan.
– Također, u Taboru smo organizirali i ‘Tajne mačeva’ – turnir u srednjovjekovnom mačevanju, događaj koji je bio odlično posjećen i sjajno medijski popraćen, te je u Desinić privukao više od 700 posjetitelja – istaknuo je Sabol.
Posjećenost
Što se tiče brojki, u 2025. godini Muzeji Hrvatskog zagorja zabilježili su oko 240.000 posjetitelja u četiri muzeja.
– To je blagi pad, ali moramo uzeti u obzir da je Muzej seljačkih buna zatvoren, ali i da se u prošloj godini otvorilo i nekoliko novih muzeja u Hrvatskoj, relativno blizu Zagorja. Također, u ljetnom periodu turisti češće biraju morske destinacije od kontinentalnih. S druge strane, bilježimo porast obiteljskih posjeta, iako su inflacija i promjene turističkih trendova utjecali na broj organiziranih dolazaka. U svakom slučaju, zadovoljni smo s brojkama – istaknuo je Sabol te dodao da je najposjećeniji muzej i dalje Muzej krapinskih neandertalaca s oko 120.000 posjetitelja, a slijede Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec i Veliki Tabor.
Planovi za naredno razdoblje
Što se tiče planova za 2026. godinu, prioritet su završetak cjelovite obnove Dvorca Oršić i početak građevinskih radova na Muzeju krapinskih neandertalaca. A kako zbog navedenih projekata nema planiranih izložbi u Gornjoj Stubici i Krapini, rodila se nova ideja…
– Po prvi puta u povijesti ćemo napraviti zajedničku izložbu svih pet muzeja na temu vinogradarstva i vinarstva Hrvatskog zagorja. Izložba će obuhvatiti povijest vinove loze, autohtone zagorske sorte poput Beline i Sokola, vinogradarske običaje i umjetnička djela inspirirana vinom. Otvorenje je planirano u drugoj polovici studenoga, izložba će biti u Velikom Taboru i trajat će više od pola godine. Bit će to nevjerojatan spoj svih pet tematski različitih muzeja u jednu cjelinu – najavio je ravnatelj Sabol.
Osim toga, nastavljaju se već brojne dobro poznate manifestacije i događanja, pa će se ponovno obilježiti ‘Noć tvrđava’ 9. svibnja, održat će se ‘Čarobni svijet lutaka u Velikom Taboru’, filmski festival, a svoje peto izdanje doživjet će i hvaljeni projekt ‘Na konju u Muzeje’. Nadalje, Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec imat će jednu tematsku, autorsku izložbu, a zanimljiv program bit će i u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu.
– U travnju gostujemo na Bledu s izložbom ‘Legenda o Veroniki Desinićkoj’ kolegice Nadice Jagarčec i ta će izložba biti nastavak lijepe međunarodne suradnje Hrvatske i Slovenije. Također, u ovoj godini nastavljamo i s brojnim drugim međunarodnim suradnjama vezanim uz ‘INTERREG’ projekte koje provodimo i u koje smo uključeni – dodao je ravnatelj Sabol.
Isto tako, na proljeće ili ljeto se u funkciju stavlja i web shop za online kupnju ulaznica te rezervacije grupnih vodstava i radionica, pa će tako svi budući posjetitelji moći kupiti karte ili rezervirati termine na jednom mjestu.
Projekti od 15 milijuna eura
2025. godina je, prema riječima ravnatelja, bila svojevrsna prekretnica u razvoju Muzeja Hrvatskog zagorja. Dobiti čak pet europskih projekata ukupne vrijednosti veće od 15 milijuna eura, nije mala stvar za jednu kulturnu ustanovu.
– Pred nama je završetak obnove Dvorca Oršić koji ima 3500 kvadrata, stvaranje novog postava, dogradnja krapinskog muzeja, nastavak ‘INTERREG’ projekata sa Slovenijom, nadopuna postava i izgradnja vanjske staze u Krapini, te potpisivanje ugovora za inkluzivne usluge ustanova u kulturi pod nazivom “Vremeplov za sve”, koji je usmjeren na prilagodbu muzejskih sadržaja osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama – istaknuo je ravnatelj.
Podsjetio je i da već više od godinu dana lokalni stanovnici koji žive u nekom od područja na kojima djeluju Muzeji, imaju besplatan ulaz. Oko tisuću lokalnih posjetitelja iskoristilo je tu mogućnost, a posebno veseli što obitelji s djecom dolaze više puta godišnje.
– Međutim, kako bismo privukli novu publiku, moramo kontinuirano razvijati nove sadržaje i ulagati u infrastrukturu, inače se gosti neće zadržavati i ponovno vraćati. U planu je i unapređenje ugostiteljske ponude uz muzejske lokalitete, jer upravo to gosti traže, to je ‘must have’, a ako im to ne ponudite, otići će negdje drugdje. Kumrovec ima dva takva objekta, Dvorac Oršić će po dovršetku obnove dobiti ugostiteljski objekt, a imat će ga i krapinski muzej. Veliki Tabor je po tom pitanju nešto specifičniji zbog svoje pozicije, no postoje naznake da bi se i tu dalo nešto napraviti – najavljuje ravnatelj Sabol i za kraj poručuje:
– Muzeji Hrvatskog zagorja nude široku lepezu mnogobrojnih događanja. Naš cilj je spoj kulture, turizma i zabave – za sve generacije, od 7 do 77 godina. Nadamo se da će gosti i posjetitelji prepoznati naš trud i rad, i da će to biti vidljivo po još boljim rezultatima narednih godina – zaključuje.
