Bolesti srca već desetljećima zauzimaju prvo mjesto među uzrocima smrti odraslih osoba. Iako se srčani udar često povezuje s iznenadnom i snažnom boli u prsima, stručnjaci upozoravaju da prvi znakovi problema sa srcem nerijetko prolaze ispod radara – osobito kada su suptilni i postupni, prenosi Index.
Kardiologinja dr. Tina Shah u razgovoru za Parade istaknula je kako su bolesti srca i dalje vodeći uzrok smrtnosti, ali da mnogi ljudi ne prepoznaju rane simptome ili ih pripisuju bezazlenim stanjima. Prema njezinim riječima, rano prepoznavanje simptoma ključno je jer pravodobno liječenje značajno povećava šanse za preživljavanje i smanjuje trajna oštećenja srca.
Čimbenici rizika koje ne treba ignorirati
Kardiološki elektrofiziolog dr. Lu Chen upozorava da na razvoj bolesti srca utječe niz čimbenika. Među najvažnijima su:
- visoki krvni tlak
- povišeni kolesterol
- dijabetes ili povišen šećer u krvi
- kronične upale
- dugotrajni stres
- pušenje
- tjelesna neaktivnost
- obiteljska povijest srčanih bolesti
Iako liječnik može procijeniti individualni rizik, svatko tko se prepoznaje u navedenim čimbenicima trebao bi obratiti dodatnu pažnju na moguće simptome.
Najčešće zanemaren simptom bolesti srca
Prema riječima kardiologinje dr. Aye Thandar Win iz Banner-University Medical Center Phoenix, kratkoća daha jedan je od najčešće zanemarenih simptoma srčanih problema.
Posebno je zabrinjavajuće ako se zaduha javlja tijekom aktivnosti koje su prije bile lagane – poput hodanja, penjanja stepenicama ili obavljanja kućanskih poslova.
Iako se otežano disanje često povezuje s plućnim bolestima, stručnjaci naglašavaju da srce i pluća funkcioniraju kao sustav. Kada srce ne može učinkovito pumpati krv i opskrbljivati tijelo kisikom, dolazi do osjećaja nedostatka zraka. Kod srčanog udara smanjeni protok krvi prema srčanom mišiću dodatno pogoršava tu situaciju.
Zašto ljudi ignoriraju?
Liječnici ističu da se kratkoća daha često razvija postupno. Zbog toga je ljudi znaju pripisati starenju, lošijoj kondiciji, debljanju, stresu ili iscrpljenosti.
Dodatni problem je percepcija srčanog udara kao naglog i dramatičnog događaja, kakav se prikazuje u filmovima. U stvarnosti, simptomi se mogu pojavljivati danima, tjednima, pa čak i mjesecima prije ozbiljnog incidenta.
Mnogi pacijenti sumnjaju u ozbiljnost vlastitih tegoba ili se boje da će nepotrebno opteretiti zdravstveni sustav, osobito ako se simptomi povremeno povuku.
Što učiniti ako primijetite kratak dah?
Ako osjetite novu ili pogoršanu zadušu:
- Prekinite aktivnost i odmorite se.
- Obratite se svom liječniku što je prije moguće.
- Ako je simptom iznenadan, jak ili praćen bolom u prsima, vrtoglavicom, mučninom ili hladnim znojem – odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Stručnjaci naglašavaju da se bolesti srca mogu pojaviti i kod osoba bez klasičnih čimbenika rizika, a kratkoća daha ponekad je prvi znak upozorenja.
Kratak dah ne znači uvijek srčani udar
Važno je napomenuti da zaduha može imati različite uzroke. Među njima su:
- astma
- fibrilacija atrija
- plućna embolija
Neka od tih stanja nisu izravno povezana s tradicionalnim čimbenicima rizika za srčane bolesti. Ipak, liječnici poručuju da je u slučaju nedoumice uvijek sigurnije potražiti stručnu pomoć nego čekati da simptomi prođu sami od sebe.
Ostali simptomi srčanog udara
Osim kratkoće daha, upozoravaju i na sljedeće znakove:
- bol, pritisak ili stezanje u prsima
- bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa, rame ili ruku
- neuobičajen umor
- vrtoglavicu ili nesvjesticu
- mučninu ili povraćanje
- hladan znoj
- lupanje srca
Posebno je važno naglasiti da ne doživljavaju svi klasičnu bol u prsima – osobito žene, starije osobe i osobe s dijabetesom.
Kratkoća daha može biti podcijenjen, ali ozbiljan znak upozorenja na bolest srca. Rano prepoznavanje simptoma i pravodobna reakcija mogu doslovno spasiti život. Ako primijetite promjene u disanju koje vas brinu ili ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima, nemojte ih ignorirati – razgovor s liječnikom može biti ključan korak prema očuvanju zdravlja srca.
