S dolaskom toplijih dana u Hrvatskoj započela je sezona krpelja, što znači da boravak u prirodi zahtijeva dodatan oprez. Iako sezona još nije dosegla vrhunac, stručnjaci upozoravaju da su uvjeti za aktivnost ovih parazita već ispunjeni, a broj susreta s njima postupno će rasti, piše Index.
Što su krpelji i zašto su opasni?
Krpelji su sitni vanjski paraziti iz skupine paučnjaka koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Stručnjaci ih svrstavaju među prijenosnike bolesti jer mogu prenijeti različite uzročnike infekcija s jednog domaćina na drugog.
U Hrvatskoj se svake godine bilježe stotine slučajeva bolesti povezanih s ugrizom krpelja. Njihova prisutnost i aktivnost ovise o okolišnim uvjetima, a klimatske promjene sve više utječu na njihovo širenje i duljinu sezone.
Sezona je već počela – ali tek se zahuktava
Krpelji postaju aktivni čim temperature stabilno prijeđu otprilike 5 do 7 Celzija. Najviše ih ima u proljeće i jesen, kada temperature dosežu između 10 i 25 Celzija.
Stručnjaci objašnjavaju da su trenutačno dnevne temperature dovoljno visoke da potaknu njihovu aktivnost, iako hladnije noći još donekle usporavaju njihovo širenje. Zbog toga je sezona već započela, ali još nije na vrhuncu.
Trend posljednjih godina pokazuje da sezona krpelja sve manje prati kalendar, a sve više stvarne vremenske uvjete. Rana proljeća i nagla zatopljenja mogu ubrzati njihov razvoj i produžiti razdoblje aktivnosti.
Najčešće bolesti koje prenose krpelji
U Hrvatskoj su najznačajnije dvije bolesti koje prenose krpelji:
- Lajmska borelioza – bakterijska infekcija koja se često prepoznaje po širećem crvenilu na koži. Ako se ne liječi, može zahvatiti živčani sustav, zglobove i srce.
- Krpeljni meningoencefalitis (KME) – virusna bolest koja napada središnji živčani sustav i može dovesti do upale mozga.
Prema dostupnim podacima, prošle godine zabilježeno je više od 250 slučajeva lajmske bolesti, dok je KME znatno rjeđi s tek nekoliko prijavljenih slučajeva.
Važno je naglasiti da nisu svi krpelji zaraženi. Istraživanja pokazuju da je bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest zaraženo otprilike 10 do 30 % krpelja, dok je udio onih koji prenose virus KME-a manji od 1 %.
Utječu li klimatske promjene na njihov broj?
Stručnjaci ističu da blage zime i ranija proljeća mogu produljiti sezonu aktivnosti krpelja, dok izrazito hladne zime mogu smanjiti njihovu populaciju.
Ove godine zima je bila kratka, ali s jakim minusima, što je otežalo prezimljavanje mnogim vrstama. Ipak, naglo zatopljenje stvara uvjete za njihov brži oporavak i povećanu aktivnost u nastavku sezone.
Postoji cjepivo – ali samo za jednu bolest
Cjepivo je dostupno, ali isključivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Za lajmsku bolest ne postoji cjepivo, no ona se liječi antibioticima ako se na vrijeme otkrije.
Cijepljenje se provodi u tri doze, čime se postiže zaštita koja traje nekoliko godina, nakon čega je potrebno docjepljivanje.
U Zagrebu se cijepljenje može obaviti u javnozdravstvenim ustanovama i privatnim poliklinikama, a cijena jedne doze najčešće se kreće između 35 i 50 eura.
Cjepivo se posebno preporučuje osobama koje često borave u prirodi, poput planinara, šumara, lovaca i izletnika.
Kako se zaštititi od krpelja?
Prevencija je ključna i može značajno smanjiti rizik od ugriza:
- Nosite dugu i svijetlu odjeću kako biste lakše uočili krpelje
- Uvucite nogavice u čarape i nosite zatvorenu obuću
- Izbjegavajte kretanje kroz gusto raslinje i ležanje na tlu
- Koristite repelente na koži i odjeći
- Nakon boravka u prirodi detaljno pregledajte tijelo
Posebnu pažnju treba posvetiti područjima poput vrata, pazuha, prepona, iza koljena i iza ušiju. Kod djece se krpelji često nalaze na glavi.
Što učiniti ako vas ugrize krpelj?
Ako primijetite krpelja na koži, važno ga je ukloniti što prije jer se rizik od zaraze povećava s vremenom koje provede pričvršćen za kožu.
Postupak uklanjanja uključuje korištenje pincete kojom se krpelj uhvati što bliže koži i lagano izvuče bez naglih pokreta. Nakon toga potrebno je dezinficirati mjesto uboda.
Ako se nakon ugriza pojave simptomi poput širećeg crvenila, temperature ili drugih tegoba, preporučuje se javiti liječniku.
Sezona krpelja u Hrvatskoj već je započela, a s daljnjim zatopljenjem očekuje se i njihov veći broj. Pravovremena zaštita, informiranost i po potrebi cijepljenje ključni su za smanjenje rizika od zaraze.
