Hrvatska se po stopi pretilosti nalazi pri vrhu Europske unije, a podaci pokazuju da je pretilo više od milijun građana. Prema procjenama, oko 35 posto muškaraca i 28 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok čak 65 posto odraslih ima višak kilograma. Posebno zabrinjavajući podatak jest da je svako treće dijete u dobi od osme do devete godine pretilo, što Hrvatsku svrstava među zemlje EU s najvećim problemom pretilosti kod djece, piše Prigorski.
Nedovoljno nutricionista u zdravstvenom sustavu
U Hrvatskoj trenutno radi između 200 i 300 nutricionista, dok bi ih u sustavu trebalo biti barem deset puta više. Nutricionisti igraju ključnu ulogu u prevenciji i liječenju debljine, educiranju stanovništva o pravilnoj prehrani te sudjelovanju u dijagnostici i liječenju kroz zdravstvene ustanove. Njihova stručnost pomaže bolesnicima u definiranju posebnih principa liječenja temeljenih na prehrani, a rade u multidisciplinarnim timovima s liječnicima i drugim zdravstvenim profesionalcima.
Iako svake godine fakultete završava između 20 i 30 novih nutricionista, njihova brojnost u sustavu i dalje je nedostatna. Osim u zdravstvu, nutricionisti rade u prehrambenoj industriji, wellness centrima, školama, vrtićima i domovima za starije osobe, gdje promiču zdrav način života i pravilnu prehranu.
Debljina i kronične nezarazne bolesti
Debljina nije samo zdravstveni problem, već i faktor rizika za razvoj pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, hipertenziju i dijabetes tipa 2. U Hrvatskoj trend porasta debljine i dalje traje, dok je u razvijenim zemljama zaustavljen. Među odraslima koji su preboljeli moždani udar ili imaju povišen krvni tlak, velika većina ima prekomjernu tjelesnu težinu – od 66 posto muškaraca do 84 posto žena među osobama sa šećernom bolesti tipa 2.
Edukacija djece i roditelja kao ključ prevencije
Prevencija debljine kod djece uključuje edukaciju i praktične radionice u školama. Djeca često nemaju strukturirane obroke i ne prepoznaju određeno voće ili povrće, stoga stručnjaci potiču uključivanje obitelji u proces obrazovanja i stvaranje zdravih navika. Škole organiziraju degustacije i radionice, a male poljoprivredne proizvođače potiču da predstave sezonske proizvode kako bi djeca stekla bolji uvid u lokalnu i nutritivno kvalitetnu hranu.
Utjecaj industrijalizirane hrane i važnost lokalne proizvodnje
Stručnjaci upozoravaju da globalna industrijalizacija hrane smanjuje nutritivnu vrijednost proizvoda. Hrana koja dugo putuje gubi hranjive tvari, dok procesuirani proizvodi često sadrže pesticide, konzervanse i aditive. Stoga se preporučuje konzumacija sezonskih i lokalno proizvedenih namirnica te praćenje porijekla i sastava proizvoda.
Nutricionisti i lijekovi za mršavljenje
Iako novi lijekovi, poput GLP-1 preparata, mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine, stručnjaci ističu da oni nisu zamjena za pravilnu prehranu i dugoročne promjene životnih navika. Edukacija i savjetovanje ostaju ključni za uspješno liječenje i prevenciju debljine.
