U Hrvatskoj danas čak 787.000 ljudi živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što čini 20,7 posto ukupnog stanovništva. Pokazuju to najnoviji podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), temeljem opsežne ankete provedene na oko 10.000 kućanstava, javlja Danica.
Prag siromaštva: koliko je potrebno za osnovni život
Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva u 2024. godini iznosio je:
- 753 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo
- oko 1.580 eura mjesečno za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece
Svi koji raspolažu manjim prihodima od navedenih iznosa smatraju se osobama u riziku od siromaštva.
Blagi pad, ali dugoročno pogoršanje
Iako je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodne godine (2023. i 2024. – 20,7 posto, 2022. – 21,7 posto), dugoročni trend i dalje zabrinjava.
Primjerice, još 2011. godine udio siromašnih iznosio je 16,3 posto, što ukazuje na rast kroz proteklih 15 godina. Iako metodologija može varirati, trend povećanja siromaštva ostaje vidljiv.
Regionalne razlike: najveće siromaštvo u Panonskoj Hrvatskoj
Podaci pokazuju značajne regionalne nejednakosti:
- Panonska Hrvatska – čak 30 posto stanovnika u riziku
- Jadranska Hrvatska – 20,6 posto
- Sjeverna Hrvatska – 17,6 posto
- Grad Zagreb – 12,4 posto (jedini s rastom u odnosu na godinu ranije)
Ove razlike jasno pokazuju neravnomjeran gospodarski razvoj unutar zemlje.
Teški životni uvjeti: grijanje, hrana i odmor postaju luksuz
Podaci DZS-a otkrivaju i zabrinjavajuće detalje o životnim uvjetima građana:
- 160.000 ljudi (4,2 posto) ne može si priuštiti adekvatno grijanje
- 1,2 milijuna ljudi (32,6 posto) ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora
- 179.000 ljudi (4,7 posto) ne može si priuštiti obrok s mesom ili ekvivalentom svaki drugi dan
Financijska nesigurnost pogađa milijune
Čak 31,2 posto građana, odnosno oko 1,2 milijuna ljudi, ne može podmiriti neočekivani trošak od najmanje 494 eura bez zaduživanja.
Uz to:
- 726.000 ljudi jedva spaja kraj s krajem
- oko 1,6 milijuna to uspijeva uz određene poteškoće
Blagi napredak ne mijenja sumornu sliku
Iako statistika pokazuje blago poboljšanje, ukupna slika ostaje zabrinjavajuća. Siromaštvo u Hrvatskoj i dalje pogađa velik dio stanovništva, a regionalne razlike i rast troškova života dodatno produbljuju problem.
Bez sustavnih ekonomskih mjera i ravnomjernijeg razvoja, brojke bi u narednim godinama mogle ostati na slično visokoj razini.
