Analiza mirovinskog sustava u Hrvatskoj pokazuje sve veći jaz između plaća i mirovina te otvara ključno pitanje – kako održati životni standard u starosti bez dodatne štednje i ulaganja, piše Index.
Rastući jaz između plaća i mirovina
Prema dostupnim analizama, razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine u Hrvatskoj danas iznosi oko 810 eura mjesečno. Upravo taj “financijski procjep” pokazuje koliko bi budući umirovljenici mogli izgubiti na životnom standardu ako se oslanjaju isključivo na obvezni sustav.
Stručne projekcije upućuju da će državne mirovine iz prvog i drugog stupa dugoročno iznositi tek 50 do 60 posto posljednje plaće, što znači osjetan pad prihoda nakon odlaska u mirovinu.
Prema podacima, današnji umirovljenici u prosjeku primaju oko 717 eura mjesečno, dok prosječna neto plaća iznosi približno 1527 eura, što znači da mirovina pokriva manje od polovice ranijih primanja.
Koliko traje radni vijek i mirovina?
Statistike pokazuju da građani u Hrvatskoj u prosjeku rade oko 32 godine, dok u mirovini provode više od 21 godinu života, što dodatno opterećuje održivost sustava.
Koliko treba štedjeti za sigurnu starost?
Prema financijskoj analizi investicijskih stručnjaka iz tvrtke Finax, osoba koja danas ima 30 godina trebala bi izdvajati oko 175 eura mjesečno kako bi u starosti zadržala približno isti životni standard.
Cilj takve štednje bio bi stvaranje kapitala od oko 370.000 eura, koji bi omogućio dodatni mjesečni prihod od približno 800 eura u današnjim vrijednostima.
Zbog učinka inflacije, taj bi iznos u budućnosti mogao narasti i na više od 2000 eura mjesečno potrebnih dodatnih prihoda.
Ključni faktor uspjeha je dugoročno ulaganje i složeno ukamaćivanje, zbog čega osobe koje kasnije krenu sa štednjom moraju izdvajati znatno više – primjerice, oni koji počnu s 40 godina trebali bi štedjeti oko 314 eura mjesečno.
Međunarodni standardi i hrvatska stvarnost
Prema smjernicama međunarodnih institucija poput OECD i Europske unije, adekvatna mirovina trebala bi iznositi oko 70 posto plaće.
Hrvatski sustav trenutno je ispod te razine, što dodatno povećava važnost trećeg mirovinskog stupa i osobne štednje.
Što kaže država?
Iz nadležnog ministarstva navodi se da je u posljednjih deset godina zabilježen snažan rast mirovina – one su se više nego udvostručile, a njihov udio u plaći stabilizirao se na oko 48 posto.
Također se ističe da novi zakonski okvir donosi izmjene u usklađivanju mirovina, dodatni staž za roditelje te poticaje za dulji radni vijek.
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, prosječna mirovina u idućem razdoblju mogla bi prijeći 800 eura, no naglašava se da sustav ne može u potpunosti ukloniti razlike među pojedinačnim mirovinama.
HZMO: Sustav raste, ali izazovi ostaju
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje poručuju da su mirovine u posljednjem desetljeću rasle te da je povećana i kupovna moć umirovljenika.
Istodobno se poboljšao omjer između zaposlenih i umirovljenika, no i dalje ostaje izazov nepovoljne demografske strukture.
Štednja postaje nužnost
Analiza jasno pokazuje da će buduće generacije za dostojanstvenu mirovinu sve manje moći računati isključivo na državni sustav.
Bez dodatne štednje i ulaganja, razlika između plaća i mirovina mogla bi značajno smanjiti kvalitetu života u starosti, dok pravovremeno ulaganje – već od 30. godine – može osigurati financijsku stabilnost u mirovini.
