Izuzetno važan projekt za stubički kraj i cijelo Zagorje
Potpisan ugovor za obnovu pruge Hum–Lug – Gornja Stubica. Radovi kreću najesen i trajat će dvije godine

U Donjoj Stubici potpisan je ugovor o početku radova na obnovi željezničke pruge L202 Hum–Lug – Gornja Stubica. Time je službeno pokrenut jedan od važnijih infrastrukturnih projekata na području Hrvatskog zagorja i šireg prstena zagrebačke prigradske željezničke mreže.

Riječ je o projektu koji prelazi okvire same infrastrukturne obnove te predstavlja dugoročno ulaganje u mobilnost, sigurnost i razvoj lokalne zajednice. Naime, pruga L202, duga 10,82 kilometra, povezuje Hum-Lug i Gornju Stubicu te ima važnu ulogu u svakodnevnom putničkom prometu prema Zagrebu, kao i u povremenom teretnom prijevozu.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić i predstavnik odabranog izvođača radova, član Uprave ‘Pružnih građevina d.o.o.’ Zvonko Perčin

Ukupno 16 milijuna eura

Projekt se financira kreditom Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH za revitalizaciju lokalnih i regionalnih pruga, istaknuo je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Lončarić.

– Vrijednost obnove je 13 milijuna eura, od čega s izvođačem potpisujemo ugovor u vrijednosti 9 milijuna eura. Ostatak se odnosi na cijenu materijala koji nabavljamo – pojasnio je Lončarić

Radovi obuhvaćaju obnovu kolosiječne rešetke, gornji i donji ustroj, skretnice, ophođenja na 18 željezničko-cestovnih prijelaza, sanaciju uređenih površina za putnike, odvodnju te prateće radove na signalno-sigurnosnom i telekomunikacijskom sustavu. Kolodvori nisu dio ovog zahvata, osim radova koji su u završnoj fazi u Krapini. 

– Po završetku obnove, brzina vlakova na toj dionici dići će se s 40 na 80 kilometara na sat, što će imati velik utjecaj na kvalitetu i sigurnost željezničko-putničkog prometa u Krapinsko – zagorskoj županiji – naveo je Lončarić i dodao da će se dodatno uložiti 3 milijuna eura na zamjenu tri propusta i četiri mosta na navedenoj dionici, stoga će ukupna ulaganja iznositi 16 milijuna eura.

Također, rekao je i da se paralelno priprema znatno veći investicijski ciklus

– U pripremi je projekt modernizacije željezničke mreže vrijedan oko 200 milijuna eura, koji bi trebao započeti ove jeseni i provodit će se fazno. Tijekom radova osigurat će se alternativna prometna rješenja kako bi se što manje utjecalo na putnike i svakodnevno funkcioniranje gospodarstva – istaknuo je.

Planirani početak radova na pruzi Hum-Lug – Gornja Stubica je ove jeseni, a završetak projekta očekuje se 2028. godine – za otprilike dvije godine, istaknuo je predstavnik izvođača radova Zvonko Perčin

– Projekt je u završnoj fazi pripreme i trenutačno ne očekujemo nikakve poteškoće u realizaciji jer su osigurani izvođač radova i dobavljači materijala, zbog čega vjerujemo da će projekt biti dovršen u predviđenim rokovima. Nakon obnove putnici će imati bržu, sigurniju i kvalitetniju željezničku vezu koja će dodatno unaprijediti povezanost ovog kraja sa Zagrebom i ostatkom Hrvatske – rekao je Perčin.

Ovisni o vlaku 

Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić smatra da je ovaj projekt ‘kapitalna investicija’ za cijeli stubički kraj.

– Znamo da Gornja Stubica, Donja Stubica i Stubičke Toplice nemaju srednju školu, stoga svi naši srednjoškolci gravitiraju prema Zaboku ili Zagrebu, a vlak im je jedino javno prijevozno sredstvo na koje mogu računati. Za vrijeme trajanja radova će voziti autobusi i vjerujem da će tada svi jedva čekati da obnova završi i da ponovno krenu voziti vlakovi – poručio je Gospočić te uputio zahvale državnom tajniku Žarku Tušeku, ministru Olegu Butkoviću i svima ostalima koji su pridonijeli početku realizacije ovog projekta. 

Župan Željko Kolar također je istaknuo kako je riječ o jednoj od najvažnijih infrastrukturnih investicija u županiji, s dugoročnim učincima na razvoj cijelog područja.

– Ova pruga iznimno je važna za svakodnevnu mobilnost naših građana, posebno učenika i studenata koji gravitiraju prema Zagrebu i Zaboku, ali i za razvoj gospodarstva i jačanje prometne povezanosti cijelog kraja. Željeznica je temelj svakog ozbiljnog i održivog prometnog sustava i bez nje nema kvalitetnog integriranog prijevoza. Zahvaljujemo Vladi RH i svim partnerima koji su omogućili financiranje i realizaciju ovog projekta – rekao je Kolar.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da ovo financijski nije veliki projekt, ali je itekako velik za Zagorje

– Hrvatska je premrežena lokalnim i regionalnim prugama koje su bitne stanovništvu, a ovo je jedna od njih – istaknuo je ministar. 

Preko 1,5 milijardi eura ulaganja

Osvrnuo se potom na prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj te izjavio da smo većinom izgradili autocestovnu i cestovnu infrastrukturu, lučku i zračnu infrastrukturu, a sada su na red došle željeznice

– Ulaganja u željeznice danas iznose preko 1,5 milijardi eura i sustavno mijenjaju i moderniziraju željezničku mrežu u Hrvatskoj. Na tome najviše možemo zahvaliti europskim fondovima. Diljem Hrvatske se trenutno jako puno gradi, a to je prioritet i cilj ove Vlade, da u idućih 10-ak godina obnovimo većinu lokalnih i regionalnih pruga te značajno podignemo razinu sigurnosti, brzine i kvalitete željezničkog prometa – naveo je Butković, pa se posebno osvrnuo na Krapinsko – zagorsku županiju:

– Nakon obnove i rekonstrukcije pruge Zaprešić – Zabok, napravili smo prugu Krapina – Zabok, sada ugovaramo prugu Gornja Stubica – Hum-Lug, a razgovarali smo i o obnovi ‘Kumrovečke pruge’ čija je duljina oko 39 kilometara, i u ovom trenutku se izrađuje studija izvodljivosti. Osim toga, u pripremi je još jedan veliki projekt – modernizacija i elektrifikacija pruge Zabok – Krapina – Đurmanec – državna granica, koji će se financirati iz kredita EIB-a – naveo je Butković te dodao da je suradnja s lokalnom i regionalnom vlasti u Zagorju odlična

Zaključno, riječ je o strateški važnom infrastrukturnom projektu koji donosi modernizaciju željezničke mreže u Zagorju, podizanje sigurnosti i brzine prometa te dugoročno jačanje prometne povezanosti sa Zagrebom i ostatkom zemlje, uz izravan utjecaj na mobilnost stanovništva i gospodarski razvoj cijelog područja. (mo, vh)

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.