Velik dio zapadne Europe ovog se tjedna suočava s novim, izrazito snažnim toplinskim valom koji u pojedinim državama donosi temperature iznad 40 Celzijevih stupnjeva. Meteorolozi upozoravaju da bi se u Francuskoj živa u termometru mogla popeti i do 43 stupnja, u Španjolskoj lokalno dosegnuti 45, dok se u dijelovima Njemačke, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva očekuju vrijednosti oko 40 stupnjeva, iako kalendarsko ljeto tek počinje, piše Večernji list.
Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da ni noći ne donose značajnije osvježenje. U mnogim područjima zapadne Europe temperature se ne spuštaju ispod 25 stupnjeva, što povećava rizik od toplinskog stresa, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Prema podacima koje prenosi Politico, u posljednje četiri godine u Europska unija od posljedica velikih vrućina umrlo je oko 200.000 ljudi.
Stručnjaci izdvajaju tri ključna razloga zbog kojih Europa ovih dana “gori”.
Klimatske promjene koje podižu osnovnu temperaturu
Znanstvenici upozoravaju da su globalne temperature od početka intenzivnog korištenja fosilnih goriva porasle za oko 1,4 stupnja Celzijeva. Iako klimatske promjene ne uzrokuju izravno svaki pojedini toplinski val, one podižu “osnovnu razinu” na kojoj se takvi vremenski sustavi razvijaju. Posljedica je da su današnji toplinski valovi topliji, češći i dugotrajniji nego u prošlosti.
Europa se pritom zagrijava brže od većine drugih regija, što se povezuje s geografskim položajem i promjenama u atmosferskoj cirkulaciji. Ako globalno zatopljenje dosegne tri stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, procjene su da bi smrtnost povezana s vrućinama u Europi mogla biti dvostruko ili čak trostruko veća nego u scenariju ograničenog zagrijavanja.
Infrastruktura neprilagođena ekstremnim vrućinama
Drugi veliki problem je način na koji su europski gradovi i zgrade građeni. Većina objekata projektirana je za zadržavanje topline tijekom zime, a ne za zaštitu od ekstremnih ljetnih temperatura. Klimatizacija je i dalje znatno manje zastupljena nego u drugim dijelovima svijeta, a mnogim kućanstvima i tvrtkama korištenje rashladnih sustava predstavlja i financijski teret zbog visokih cijena energije.
Posljedice su već vidljive u javnim službama. U Francuskoj je, zbog pregrijanih prostora i nedostatka rashladnih sustava, zatvoreno više od 800 škola. U Belgiji pojedine željezničke linije nisu u funkciji jer dio vlakova nema klimatizaciju, pa su tijekom najtoplijih sati otkazane ili smanjene.
Nedovoljna prilagodba i politički prioriteti
Treći razlog odnosi se na spor tempo prilagodbe klimatskim promjenama. Iako Europska unija provodi ambiciozne planove smanjenja emisija stakleničkih plinova, stručnjaci upozoravaju da su mjere prilagodbe klimatskim promjenama — poput zaštite stanovništva od ekstremnih vrućina, ozelenjavanja gradova i prilagodbe infrastrukture — i dalje nedovoljno razvijene ili nedovoljno financirane.
Europska agencija za okoliš već je ranije upozorila da postojeće politike nisu dostatne za suočavanje s učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima. Klimatolozi pritom ističu da ekstremne vrućine više nisu iznimka, nego postaju novi klimatski standard koji ima ozbiljne posljedice po javno zdravlje.
Upozorenja su jasna: bez brže prilagodbe gradova, zdravstvenih sustava i infrastrukture, toplinski valovi kakvi se danas bilježe u zapadnoj Europi mogli bi postati sve češći — i sve smrtonosniji.
