Dr. Jeremy London, kardiovaskularni kirurg s više od 25 godina iskustva, izazvao je pažnju javnosti nakon što je poručio da gazirana pića ne konzumira nikada, čak ni u umjerenim količinama. U objavi na društvenim mrežama upozorio je ljude da budu svjesni namirnica i pića koja svakodnevno unose u organizam.
Liječnik je naveo nekoliko stvari koje izbjegava kako bi, kako kaže, zaštitio zdravlje i povećao šanse za dug život. Na prvom mjestu istaknuo je pušenje, koje je opisao kao jednu od najštetnijih navika za ljudsko tijelo. Pušenje povezuje s većim rizikom od raka pluća, srčanog i moždanog udara te brojnih drugih kardiovaskularnih bolesti.
Na njegovu popisu našli su se i rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog kruha, tjestenine, rafiniranog brašna i pšenice, koje je izbacio iz svoje prehrane. Upozorio je i na alkohol, za koji smatra da negativno djeluje na cijeli organizam.
Ipak, najviše reakcija izazvao je njegov stav o zaslađenim gaziranim pićima. Dr. London ih je nazvao izrazito štetnima i poručio da ih jednostavno ne treba piti.
Kasnije je u razgovoru za emisiju TODAY priznao da je takva formulacija djelomično bila način da privuče pozornost javnosti, ali je ostao pri svom mišljenju da su gazirana pića ozbiljan problem jer mnogi ljudi ne shvaćaju koliko šećera i kalorija unesu samo kroz napitke.
Zašto su gazirana pića problem za zdravlje?
Jedan od najvećih problema gaziranih pića je velika količina šećera, uz činjenicu da ne stvaraju osjećaj sitosti. Zbog toga ljudi često nesvjesno unesu velik broj dodatnih kalorija.
Posebno se ističe fruktoza, vrsta šećera koja se često nalazi u zaslađenim pićima. Ona ne utječe na hormone gladi na isti način kao glukoza iz škrobnih namirnica, zbog čega može potaknuti veći unos hrane i pridonijeti debljanju.
Redovito pijenje gaziranih pića povezuje se i s povećanim rizikom od inzulinske rezistencije, stanja u kojem tijelo slabije reagira na inzulin. Dugoročno to može povećati mogućnost razvoja dijabetesa tipa 2.
Neka istraživanja pokazala su i povezanost između visokog unosa zaslađenih napitaka i većeg rizika od bolesti srca. Prema podacima koje navodi Harvard Health, osobe koje su pile više zaslađenih gaziranih pića tjedno češće su imale rane znakove kardiovaskularnih problema u usporedbi s onima koji su ih konzumirali rijetko.
Stručnjaci upozoravaju i na dugotrajnu izloženost
Sličan stav iznio je i dr. William Li, koji upozorava na sastojke koji se često nalaze u gaziranim pićima, poput različitih aroma, boja, konzervansa i stabilizatora.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u jednoj limenci pića, nego u činjenici da ljudi takve proizvode konzumiraju često i kroz dulje razdoblje.
Neke studije istraživale su i moguću povezanost između redovitog unosa gaziranih pića i određenih vrsta raka. Iako takvi rezultati ne dokazuju izravnu uzročnost, stručnjaci ih navode kao dodatni razlog za oprez i smanjenje konzumacije.
Što piti umjesto gaziranih pića?
Stručnjaci za zdravlje srca najčešće preporučuju vodu kao najbolji izbor za hidrataciju. Kao zdravije alternative zaslađenim gaziranim pićima navode se:
- mineralna ili obična voda s dodatkom limuna, voća ili začinskog bilja
- nezaslađeni čaj
- kava bez dodatka šećera
- mlijeko ili biljni napitci obogaćeni kalcijem
- mala količina 100-postotnog voćnog ili povrtnog soka
Iako povremena konzumacija gaziranih pića kod većine ljudi neće odmah uzrokovati zdravstvene probleme, liječnici upozoravaju da svakodnevna navika može dugoročno povećati rizike za srce, metabolizam i opće zdravlje.
