Europska unija početkom ove godine imala je oko 452 milijuna stanovnika, što je približno 700.000 više nego godinu ranije. Prema novoj procjeni demografa EU-a, riječ je o petoj uzastopnoj godini rasta stanovništva nakon pada zabilježenog 2021. godine tijekom pandemije koronavirusa, prenosi Danica.
Podaci se odnose na stanje na 1. siječnja ove godine, a pokazuju kako se negativno prirodno kretanje stanovništva u Europskoj uniji, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, već godinama nadoknađuje pozitivnom neto migracijom.
Između početka prošle i ove godine broj stanovnika povećao se u 16 država članica EU-a. Najveći rast zabilježen je na Malti, gdje je broj stanovnika povećan za 24 osobe na 1000 stanovnika, zatim na Cipru s rastom od 13,7 osoba na 1000 stanovnika te u Luksemburgu s 13 osoba na 1000 stanovnika.
S druge strane, najveći pad stanovništva imale su Latvija, koja je izgubila 8,3 stanovnika na 1000 ljudi, Estonija s padom od 6,8 te Mađarska s padom od 5,4 stanovnika na 1000 ljudi.
Hrvatska bilježi blagi rast stanovništva
Hrvatska je 1. siječnja ove godine imala 3,876 milijuna stanovnika, što je oko 2000 stanovnika više nego godinu ranije. Iako je riječ o vrlo blagom rastu, podaci pokazuju da se broj stanovnika povećao nakon dugog razdoblja pada uzrokovanog iseljavanjem i negativnim prirodnim prirastom.
U susjednoj Sloveniji početkom godine živjelo je 2,135 milijuna stanovnika, oko 4000 više nego godinu ranije. Mađarska je, pak, imala oko 9,5 milijuna stanovnika, što je pad od približno 51.000 ljudi, ponajviše zbog manjeg migracijskog priljeva.
Među državama izvan Europske unije u regiji, Srbija je početkom godine imala oko 6,5 milijuna stanovnika, odnosno 36.000 manje nego u siječnju prošle godine. Bosna i Hercegovina imala je oko 3,4 milijuna stanovnika, što je pad od približno 11.000 ljudi.
Njemačka i dalje najbrojnija članica EU-a
Najmnogoljudnija država Europske unije i dalje je Njemačka, koja je početkom godine imala oko 83,47 milijuna stanovnika. To je ipak oko 110.000 manje nego godinu ranije.
Demografski trendovi u većini europskih zemalja i dalje pokazuju snažan utjecaj migracija na ukupni broj stanovnika, dok se prirodni pad stanovništva nastavlja zbog manjeg broja rođenih u odnosu na broj umrlih.
