Ministarstvo financija predstavilo je novi model ulaganja namijenjen građanima – Hrvatski investicijski račun (HRI), koji bi trebao omogućiti jednostavnije ulaganje u financijske instrumente uz značajne porezne pogodnosti. Nacrt prijedloga zakona trenutno je u javnom savjetovanju, a očekuje se da bi novi sustav mogao zaživjeti od 1. siječnja 2027. godine, piše Večernji list.
HRI je zamišljen kao poseban osobni račun putem kojeg će građani moći ulagati u dionice i druge financijske instrumente, bez plaćanja poreza na ostvarene prinose. Račun će moći otvoriti svaka punoljetna osoba, ali i roditelji za svoju maloljetnu djecu.
U Ministarstvu financija ističu da je riječ o novom koraku u razvoju hrvatskog tržišta kapitala i nastavku poticanja financijske pismenosti građana. Državni tajnik Matej Bule objasnio je da je cilj omogućiti građanima da izravnije sudjeluju u gospodarskom rastu kroz ulaganja, posebice u domaće kompanije koje kotiraju na burzi.
Prema prijedlogu zakona, najmanje 20 posto uloženih sredstava morat će biti usmjereno prema domaćim kompanijama, čime se želi dodatno ojačati hrvatsko tržište kapitala.
Ulaganja do 200.000 eura bez poreza
Hrvatski investicijski račun neće biti klasični bankovni račun za plaćanja, već posebna vrsta ulagačkog računa koji će građani moći otvoriti kod ovlaštenih posrednika poput banaka i investicijskih društava.
Svaka osoba moći će imati samo jedan HRI, a ukupni životni limit uplata bit će 200.000 eura. Taj se iznos može povećati na 250.000 eura ako građanin najmanje pet godina redovito uplaćuje sredstva na račun i pritom ih ne povlači.
Posebna pogodnost za ulagače jest to što ostvarena zarada neće ulaziti u taj limit. Primjerice, ako građanin uloži 100.000 eura i ostvari dobit od ulaganja, ta se dobit neće računati u preostali iznos za uplatu.
Sredstva će građani moći povući kada god žele, a isplate također neće biti oporezovane.
Građani sami biraju ulaganja
Novi model namijenjen je svim građanima, bez obzira na to ulažu li male ili velike iznose. Neće postojati minimalni iznos ulaganja, a korisnici će sami moći odlučiti u koje će financijske instrumente usmjeriti novac.
Ako ne žele samostalno birati ulaganja, građani će moći zatražiti pomoć posrednika koji će im ponuditi odgovarajuće mogućnosti ulaganja.
U izradi zakona sudjelovala je i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja će imati regulatornu ulogu, dok će evidenciju uplata i isplata voditi Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD).
Cilj je veće uključivanje građana u tržište kapitala
Iz Ministarstva financija poručuju kako Hrvatska do sada nije imala ovakav model računa, a slične sustave uvela je ili ih priprema uvesti tek manji broj država članica Europske unije.
Kao primjer uspješnog modela navodi se Švedska, gdje su građani otvorili velik broj investicijskih računa. Procjenjuje se da bi se u Hrvatskoj u prve dvije godine putem HRI-ja moglo prikupiti između 200 i 600 milijuna eura ulaganja.
Novi račun trebao bi građanima omogućiti dodatni način štednje, ali i pridonijeti većoj likvidnosti domaćeg tržišta kapitala. Savjetovanje o prijedlogu zakona traje do 23. kolovoza, nakon čega slijedi daljnji postupak njegova donošenja.
