Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u srpnju 2026. godine bile su 3,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, u prosjeku pale 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, gdje su cijene porasle čak 12,2 posto. Ta je skupina ujedno imala najveći doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena, od 1,83 postotna boda.
Prijevoz drugi najveći generator rasta
Značajan rast zabilježen je i kod prijevoza, gdje su cijene u godinu dana porasle 8,2 posto, uz doprinos ukupnoj inflaciji od 1,14 postotnih bodova.
Slijede restorani i usluge smještaja, s rastom cijena od 6,3 posto, zatim zdravstvo s 4,9 posto te usluge osiguranja i financijske usluge s 3,9 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su 3,7 posto, osobne njege, socijalne zaštite i razne robe i usluge 3,2 posto, dok su informacije i komunikacije poskupjele 3 posto. U skupini rekreacija, sport i kultura cijene su porasle 2,8 posto.
Odjeća i obuća pojeftinili više od četiri posto
Rast cijena ublažili su pojedini proizvodi i usluge koji su tijekom godine pojeftinili.
Najveći pad zabilježen je kod odjeće i obuće, čije su cijene u prosjeku bile 4,2 posto niže nego u srpnju prošle godine.
Pojeftinile su i usluge obrazovanja, za 2 posto, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,1 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića bile tek 0,1 posto niže.
Usluge najviše poskupjele
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, na godišnjoj razini najviše su porasle cijene energije, i to za 12,1 posto, dok su usluge poskupjele 8,5 posto. Cijene hrane, pića i duhana bile su 0,5 posto više.
S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su 1,1 posto.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s lipnjem, cijene su ukupno pale 0,2 posto. Ipak, usluge su u prosjeku poskupjele 1,5 posto, dok su energija te hrana, piće i duhan porasli za po 0,4 posto.
Najveći mjesečni pad zabilježen je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, čije su cijene pale 3 posto.
Harmonizirani indeks pokazuje drugačiju sliku
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu kretanja cijena među državama Europske unije, cijene su u Hrvatskoj u srpnju 2026. na godišnjoj razini bile 3,6 posto više.
Na mjesečnoj razini, prema tom pokazatelju, cijene su porasle 0,6 posto.
