Inflacija u eurozoni ponovno bi mogla snažno ubrzati, i to više nego što se ranije očekivalo. Nakon što je u srpnju iznosila 2,9 posto, tržišni konsenzus za kolovoz kreće se oko tri posto, dok dio analitičara očekuje da bi stopa mogla dosegnuti čak 3,3 posto, piše Poslovni dnevnik.
Ako se takve prognoze ostvare, bila bi to najviša stopa inflacije u eurozoni od 2023. godine. Prvu procjenu za kolovoz Eurostat bi trebao objaviti 1. rujna.
Dodatnu zabrinutost Europskoj središnjoj banci (ECB) predstavlja očekivano ubrzavanje temeljne inflacije. Ona bi, prema FactSetovu konsenzusu koji prenosi Morningstar, trebala porasti s 2,5 posto u srpnju na 2,6 posto u kolovozu. Temeljna inflacija pritom ne uključuje cijene energije i hrane te bolje pokazuje koliko su široko rasprostranjeni cjenovni pritisci.
Cijene energije ponovno pod pritiskom
Glavni pokretač novog inflacijskog vala su više cijene nafte i plina, povezane s ratom i geopolitičkom krizom na Bliskom istoku. Rast cijena energenata već se prelijeva na cijene goriva, transporta, ali i dijela drugih proizvoda i usluga.
Francuska je u kolovozu, primjerice, zabilježila ubrzanje harmonizirane inflacije na 2,7 posto, nakon 2,4 posto u srpnju, ponajprije zbog snažnijeg rasta cijena energije.
U Italiji je inflacija dosegnula 3,4 posto, što je najviša stopa u gotovo tri godine.
Prema Bloombergovoj anketi među 31 ekonomistom, medijan procjena za inflaciju u eurozoni u kolovozu iznosi 3,3 posto, nakon 2,9 posto u srpnju.
I Reutersov pregled tržišta od 28. kolovoza navodi mogućnost da inflacija u eurozoni dosegne 3,3 posto, što bi bila najviša razina u tri godine i dodatno ojačalo očekivanja da bi ECB već u rujnu mogao povećati kamatne stope.
ECB pred teškom odlukom
Novi podaci dolaze uoči sjednice ECB-a koja će se održati 9. i 10. rujna, a na kojoj će biti odlučeno o daljnjoj monetarnoj politici.
ECB je u lipanjskim projekcijama procijenio da će prosječna inflacija u eurozoni tijekom 2026. iznositi tri posto, što je znatno više od projekcije s kraja 2025., kada se očekivalo da će inflacija biti svega 1,7 posto.
Inflacija se tako ponovno udaljava od cilja ECB-a od dva posto. Istodobno, energetski šok stvara dodatni problem jer središnja banka mora razmatrati zaoštravanje monetarne politike u trenutku kada se gospodarstvo suočava s novim pritiscima na rast.
Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel prošli je tjedan poručila da bi kamatne stope trebale dodatno porasti. Kao glavne rizike istaknula je dugotrajni sukob na Bliskom istoku i iznenađujuće snažno gospodarstvo eurozone, koji bi mogli dodatno potaknuti inflaciju.
Schnabel je ocijenila da se, uz trenutačnu razinu kamata, inflacija vjerojatno neće vratiti na ciljanu razinu u srednjoročnom razdoblju te da bi zato moglo biti potrebno dodatno pooštravanje monetarne politike.
Posebno je upozorila na opasnost od takozvanih sekundarnih učinaka – odnosno situacije u kojoj se početni rast cijena energije prelijeva na plaće, cijene usluga i ostale dijelove gospodarstva.
Hoće li kamate ponovno rasti?
ECB je u lipnju povećao kamate za 25 baznih bodova, na 2,25 posto. Prema Reutersovim informacijama, središnja banka spremna je u rujnu povećati depozitnu stopu na 2,50 posto.
Ipak, izvori bliski ECB-u naglašavaju da zasad nema namjere unaprijed signalizirati čitav niz novih povećanja kamatnih stopa.
Ključno pitanje bit će hoće li kamate trebati podići na razine koje bi počele ozbiljnije ograničavati gospodarsku aktivnost. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane ocijenio je da je razina od 2,5 posto trenutačno gornja granica raspona unutar kojeg se troškovi zaduživanja mogu smatrati neutralnima.
Za ECB će stoga ključno biti utvrditi je li novi rast inflacije privremen i uglavnom posljedica energetskog šoka ili se rast cijena počinje prelijevati na šire dijelove gospodarstva.
Ako temeljna inflacija ostane stabilna, ECB će imati više prostora za oprez i postupno odlučivanje. No njezino daljnje ubrzavanje povećalo bi pritisak na središnju banku da kamate podigne iznad razine koju Lane trenutačno smatra gornjom granicom neutralnog raspona.
Za građane i poduzeća to bi značilo skuplje zaduživanje, dok bi se pritisak na cijene mogao nastaviti i u mjesecima koji dolaze.
