Iako višemjesečna suša voćarima donosi brojne probleme, ove godine ima i jednu pomalo neočekivanu prednost – slabiji je napad pojedinih štetnih insekata i bolesti. Među njima je i smeđa trulež plodova kruške, bolest koju uzrokuje gljivica Monilinia fructigena, piše Agroklub.
Za voćare je riječ o posebno neugodnoj bolesti jer se problemi ne moraju završiti berbom. Zaraženi plodovi vrlo brzo propadaju, a smeđa trulež može ozbiljno ugroziti i njihovo čuvanje u skladištima i hladnjačama.
Bolest se širi preko oštećenih plodova
Smeđa trulež najčešće se razvija nakon što insekti oštete pokožicu ploda. Gljivica tako lakše prodire u unutrašnjost kruške, a među važnijim uzročnicima oštećenja je jabučni savijač. Posljednjih godina sve se češće spominju i stjenice, kao i druge vrste insekata koje mogu napraviti ulazna mjesta za infekciju.
Prvi znakovi bolesti vidljivi su oko mjesta na kojem je plod oštećen. Ondje se pojavljuju svijetlosmeđe pjege koje se šire u koncentričnim krugovima. Meso kruške postupno omekšava, a ispod pokožice razvija se smeđa trulež.
Kako bolest napreduje, na površini ploda mogu se pojaviti karakteristične bijele spore. One omogućuju daljnje širenje gljivice, osobito kada zaraženi plodovi dolaze u međusobni dodir. Tako se bolest može vrlo brzo proširiti i na druge kruške.
Suša usporava razvoj bolesti, ali problem ostaje
Za jači razvoj smeđe truleži potrebni su vlaga i oborine. Upravo je zbog toga ovogodišnja dugotrajna suša donekle usporila pojavu simptoma. Rijetki ljetni pljuskovi i vrlo mala količina oborina nisu stvarali dovoljno povoljne uvjete za jače širenje bolesti.
Ipak, to ne znači da je opasnost prošla. Poseban problem smeđa trulež predstavlja nakon berbe jer zaraženi plodovi nisu pogodni za dugotrajno čuvanje. Jedna bolesna kruška može postati izvor zaraze za plodove koji se nalaze u njezinoj blizini, pa se bolest može širiti i tijekom skladištenja.
Koliko problem može biti ozbiljan pokazuje i podatak da je zbog smeđe truleži u nekoliko navrata dolazilo do zabrane izvoza krušaka iz Bosne i Hercegovine u Rusiju. Iako se Monilinia fructigena ne nalazi na karantenskoj listi štetnih organizama Europske unije, bila je navedena na ruskoj listi. Zabilježeni su slučajevi u kojima su se zbog nekoliko zaraženih plodova čak i cijele pošiljke vraćale s ruske granice.
Zaštita počinje prije berbe
U zaštiti krušaka važnu ulogu ima pravodobno suzbijanje bolesti, ali i štetnika koji oštećuju plodove. Za završne tretmane prije berbe preporučuju se pripravci s kraćom karencom, odnosno sredstva na bazi ciprodinila i fludioksonila, tebukonazola, boskalida, trifloksistrobina i piraklostrobina, pri čemu karenca, ovisno o pripravku, traje od tri do 14 dana.
Pri izboru sredstva potrebno je pridržavati se važeće registracije i uputa za uporabu, a voćarima se preporučuje da se o zaštiti savjetuju sa stručnjacima za zaštitu bilja.
Važan dio zaštite je i suzbijanje štetnih insekata prije berbe. Primjena odgovarajućih insekticida u srpnju može smanjiti broj oštećenih plodova i time ograničiti broj mjesta kroz koja gljivica može prodrijeti u krušku.
Zato zaštita od smeđe truleži ne počinje tek kada se na plodu pojave prvi simptomi. Kontrola štetnika, pravodobna zaštita nasada i pažljivo postupanje s plodovima tijekom berbe mogu biti ključni za očuvanje kvalitete krušaka i njihovo uspješno skladištenje nakon berbe.
