U Krapini se održava znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“, koji okuplja brojne stručnjake i znanstvenike posvećene proučavanju kajkavske jezične, književne, povijesne i kulturne baštine.
Ovo događanje sa znanstvenog aspekta obrađuje kajkavski jezik, a održava se već dugih 25 godina, tradicionalno, u sklopu ‘Tjedna kajkavske kulture’.
O njegovoj važnosti i ulozi u očuvanju i afirmaciji kajkavskog jezika, književnosti i kulture, govorio je izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, stoloravnatelj Hrvatske udruge ‘Muži zagorskog srca’.
‘Ponos nas drži’
Fureš je podsjetio da je od prvog okruglog stola, održanog 2002. godine, prošlo punih 25 godina, tijekom kojih je održano isto toliko znanstvenih skupova. Ove godine u organizaciju se uključio i Institut za hrvatski jezik.
– Ponos je nešto što nas sve danas drži. Ovih 25 godina prošlo je kao u trenu – rekao je Fureš.
Posebno je zahvalio svima koji su tijekom proteklih četvrt stoljeća svojim radom i sudjelovanjem pridonijeli održavanju skupa, koji je, usput rečeno, postao najdugovječniji znanstveni skup posvećen kajkavskom jeziku, književnosti i kulturi.
– Svima nama ovo je veliki poticaj za daljnji rad, ali istovremeno i obveza. Zato zahvaljujem svima koji su nas svih ovih godina podupirali – poručio je Fureš.
Govoreći o važnosti skupa, istaknuo je i vrijednost kajkavske pisane baštine koja je kroz godine predstavljana i proučavana upravo na ovim susretima. Prema njegovim riječima, iza svega je ostala svojevrsna riznica znanstvenih i stručnih izdanja.
– Kada pogledamo sva tiskana djela koja su pred nama, vidimo riznicu od 20-ak kapitalnih djela, od kojih su mnoga objavljena ili pokrenuta upravo zahvaljujući ovim znanstvenim skupovima. To je snažan poticaj za nastavak znanstveno-istraživačkog rada, ali i za daljnje proučavanje kajkavskog jezika, književnosti i kulture, njihovu primjenu i novi život – kazao je Fureš.
Na kraju je poručio kako mu je drago što je svojim djelovanjem mogao pridonijeti očuvanju kajkavske riječi te izrazio nadu da će tu ulogu nastaviti preuzimati i nove generacije.
– Ponosan sam što sam mogao napraviti jedan mali korak kako bi se “kaj” održao na životu. Nadam se da će ga i mladi naraštaji nastaviti njegovati, posebno kroz zavičajnu nastavu, kako bi “kaj” živio i dalje – zaključio je.
Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina istaknuo je da ‘Tjedan kajkavske kultura’ donosi jako puno sadržaja, ponajviše zabavnih i kulturnih, no ovaj skup posebno se ističe.
– Ovaj skup je nešto drugačije od svega ostalog što mi radimo. Mi prvenstveno radimo zabavu za široki krug ljudi, veselje s kajkavskom riječi, a ovi ljudi koji su već 25. puta s nama i koji su prepoznali naš festival, imaju drugačija promišljanja o kajkavskom jeziku. Bez njih i njihovih analiza, ideja i sugestija, taj kajkavski bi vjerojatno nestao – istaknuo je Novina.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović naglasio je važnost ovog događanja:
– Ako nešto nije zapisano, može se prenositi samo usmenom predajom. Na taj način nestaju svjedoci određenog vremena i određenog događanja. Zbog toga je izuzetno bitno da imamo ovakve skupove koji čuvaju tu tradiciju za one naraštaje koji tek dolaze, a koje će možda zanimati kajkavski jezik – naglasio je Gregurović.
Rad, ljubav, entuzijazam
Dožupanica Jasna Petek zahvalila je Udruzi ‘Muži zagorskog srca’, Institutu za hrvatski jezik i Društvu za kajkavsko kulturno stvaralaštvo na 25 godina predanog rada, ljubavi i entuzijazmu prema kajkavkom jeziku, književnosti i kulturi.
– Zahvaljujući ljudima koji čine okosnicu ovog skupa, kajkavski književni jezik je 2015. godine uvršten kao međunarodni povijesni jezik. Temelj su bili sjajni radovi na kajkavskom jeziku naših sjajnih autora. To je veliko priznanje, ali i velika obaveza da naš kajkavski govorimo, pišemo i živimo, da ga istražujemo znanstveno i stručno, a to čine svi koji se pojavljuju na ovom skupu – zaključila je Petek.
