Ono što svakodnevno pijemo moglo bi biti povezano ne samo s fizičkim, već i s mentalnim zdravljem. Velika analiza koja je obuhvatila podatke o više od dva milijuna ljudi pokazala je razlike u povezanosti različitih bezalkoholnih napitaka s depresijom, anksioznošću i stresom.
Autori analize proučili su 59 ranije provedenih istraživanja s ukupno 2.050.716 sudionika iz 22 zemlje. Posebno su analizirali povezanost konzumacije različitih vrsta bezalkoholnih pića s problemima mentalnog zdravlja.
Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac. Veća konzumacija zaslađenih i gaziranih napitaka, napitaka s umjetnim sladilima te energetskih pića bila je povezana s većom učestalošću depresije odnosno simptoma depresije.
Slična povezanost zabilježena je i kod anksioznosti, osobito kada je riječ o češćoj konzumaciji gaziranih napitaka. Povezanosti su pritom bile izraženije među adolescentima.
Kada je riječ o stresu, rezultati su bili manje jasni. Glavna analiza nije pokazala statistički značajnu povezanost između konzumacije promatranih napitaka i stresa.
Kava se izdvojila od ostalih napitaka
Posebno je zanimljiv rezultat vezan uz kavu. Veća konzumacija kave bila je povezana s manjom učestalošću depresije.
Istraživači navode da bi jedan od mogućih razloga mogli biti bioaktivni spojevi koji se nalaze u kavi, uključujući tvari s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima.
Ipak, istraživanja uključena u analizu nisu dokazala da su upravo ti spojevi odgovorni za uočenu povezanost. Također nije pronađena značajna povezanost između konzumacije kave i anksioznosti.
Rezultati ne znače da kava sprječava depresiju
Iako bi rezultati mogli zvučati kao dobar razlog za jutarnju šalicu kave, autori upozoravaju da ih treba oprezno tumačiti.
Analiza pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, nije dokazano da kava smanjuje rizik od depresije, kao što nije dokazano ni da gazirana ili energetska pića izravno uzrokuju probleme s mentalnim zdravljem.
Na rezultate mogu utjecati brojni drugi čimbenici, poput kvalitete prehrane, tjelesne aktivnosti, sna, pušenja, socioekonomskih okolnosti i drugih životnih navika. Moguće je i obrnuto – da mentalno stanje utječe na izbor i količinu napitaka koje osoba konzumira.
Zbog toga rezultate treba promatrati kao zanimljivu povezanost koja otvara prostor za daljnja istraživanja, a ne kao preporuku da se kava koristi za prevenciju ili ublažavanje depresije.
