U Krapini je početkom lipnja predstavljen dugoočekivani, više od 4,2 milijuna eura vrijedan projekt nadogradnje perjanice krapinskog, zagorskog, pa i hrvatskog kulturnog turizma – Muzeja krapinskih neandertalaca.
Cilj ovog opsežnog infrastrukturnog zahvata je proširenje jednog od najposjećenijih i najnagrađivanijih hrvatskih muzeja kroz izgradnju potpuno novog posjetiteljskog centra. Uz interaktivne izložbene prostorije, edukativne dvorane i ugostiteljski objekt, vanjski će okoliš biti obogaćen tematskim dječjim igralištem prilagođenim djeci s invaliditetom te atraktivnom ljetnom pozornicom s amfiteatrom. Zahvaljujući integraciji fotonaponske energane i e-punionice, kompleks će dobiti novu, održivu dimenziju koja prati najmodernije europske standarde.
Građevinski radovi započeli su tijekom ljeta, a njihov odličan napredak već mijenja vizuru krova postojećeg muzeja i okolice lokaliteta Hušnjakovo. Povodom početka radova na ovom iznimno važnom projektu za kulturni turizam Krapine i cijele Hrvatske, razgovarali smo s Juricom Sabolom, ravnateljem Muzeja Hrvatskog zagorja. U intervjuu nam ravnatelj otkriva detalje sa samog gradilišta, viziju novih sadržaja koji će obogatiti ponudu te kako muzej planira funkcionirati u periodu do konačne realizacije projekta.
Nakon dugih priprema započeli su radovi na proširenju Muzeja krapinskih neandertalaca. Kako za sada napreduje izgradnja i što je sve do ovoga trenutka napravljeno?
Započeli su radovi na proširenju i izgradnji posjetiteljskog centra Muzeja krapinskih neandertalaca. Radovi su započeli u srpnju nakon tri ponovljena postupka javne nabave za građevinske radove. Posao je dobila tvrtka ‘MDK Građevinar’ ovdje iz Zagorja, zbog čega nam je zapravo iznimno drago – lijepo je da jedna lokalna tvrtka može sudjelovati u ovako velikoj i značajnoj priči. Radovi napreduju jako dobro. Prema terminskom planu predviđeni završetak je kroz 15 mjeseci, što bi bila jesen 2027. godine. Za sada je napravljeno sve ono što je po planu bilo zacrtano. Napravljeni su kompletni iskopi na samom krovu muzeja, napravljena je pristupna staza, izmještene su skulpture, posječeno je drveće gdje je to bilo potrebno i pripremljeno je mjesto za električno dizalo koje će povezivati sve tri etaže: prizemlje, prvi kat i posjetiteljski centar. U tijeku je izrada radioničkih nacrta za samo električno dizalo. Postavljen je i kran, pa se nadam da bi prve čelične konstrukcije mogle biti na samom krovu već do kraja ove godine.
Osim samih građevinskih radova i “puke građevine”, projekt donosi i potpuno nove sadržaje. Što će sve obuhvaćati novi posjetiteljski centar?
Upravo tako, ovdje se ne radi samo o pukoj građevini jer je bilo potrebno odraditi i čitav niz ostalih nabava. Velika stavka je opremanje kompletnog centra, izložbene prostorije, galerijske prostorije, multifunkcionalne dvorane za edukativne programe te samog bistroa. Tu je i uređenje vanjskog okoliša s dječjim igralištem i vanjskom ljetnom pozornicom, odnosno amfiteatrom s preko 200 sjedećih mjesta. Uz to, napravit će se još jedna dodatna pješačka staza kroz nalazište Hušnjakovo koja će voditi od suvenirnice – točnije od izlaza postojećeg muzeja – ravno na posjetiteljski centar. Još je dosta posla naravno pred nama, tek smo na početku, ali smatram da je najvažnije da smo započeli ono što smo svi proteklih 4-5 godina dugo željeli.
Spomenuli ste višegodišnje želje. Kako je zapravo tekao proces osmišljavanja ovog proširenja od same ideje do realizacije?
Projekt smo počeli pripremati već 2021. godine s pokojnim arhitektom Željkom Kovačićem. Nažalost, zbog njegove smrti došlo je do zastoja, sve dok drugi projektant, Mario Pehnec, nije preuzeo glavnu riječ. Krenuli smo odmah razmišljati o tome što posjetitelji ovdje zapravo žele i što im treba, kako bismo obogatili ponudu. Htjeli smo osigurati da to nije samo prodaja ulaznica za stalni postav, nego da konačno imamo adekvatnu dvoranu za privremene tematske izložbe te prostor za muzejsku pedagogiju. Svi ti sadržaji i kompletan rad s posjetiteljima sada će postati jedna funkcionalna cjelina. Kada mnogobrojni turisti i obitelji s djecom provedu ovdje nekoliko sati, priča će se moći zaokružiti u bistrou za okrjepu, gdje će se moći nešto i pojesti. Naravno da cijela ta priča podiže kvalitetu i u turističkom i u stručnom smislu. Nadam se da će to pridonijeti i porastu broja posjetitelja. Formirat će se mnogobrojni dodatni sadržaji, nove instalacije i moderna tehnologija, sve sukladno potrebama današnjih modernih europskih i svjetskih muzeja. To je zapravo jedno mjesto kakvo Krapina u konačnici i zaslužuje.
Ovakvi zahvati iziskuju i značajna financijska sredstva. Kako je zatvorena financijska konstrukcija i tko su vam partneri?
Cijeli projekt je vrijedan negdje oko 4,3 milijuna eura. Od toga je 85 posto osigurano bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije kroz program ‘Konkurentnost i kohezija’, dok preostalih 15 posto – oko 700.000 eura – osigurava naš osnivač, Ministarstvo kulture i medija, koje nas jako dobro prati u svim našim investicijama. Partneri na projektu nadogradnje Muzeja krapinskih neandertalaca su Grad Krapina i Zagorska razvojna agencija.
Osim ovog kapitalnog projekta, Muzej je trenutno uključen i u druge europske inicijative kojima unapređujete rad. Možete li nam reći nešto više o njima?
Da, u Muzeju krapinskih neandertalaca provode se još dva manja europska projekta. Prvi je projekt inkluzivnih usluga ustanova u kulturi pod nazivom ‘Vremeplov za sve’. Taj projekt je već počeo, a riječ je o prilagodbi muzejskih sadržaja osobama s invaliditetom. Rok trajanja mu je dvije godine, dakle do 2028. godine, a vrijednost je oko 138.000 eura.
Također, partneri smo na jednom ‘Interreg’ projektu prekogranične suradnje Hrvatska–Slovenija pod nazivom ‘DIKULT’. Kroz njega ćemo nadopuniti stalni postav i te nadopune prilagoditi slijepim i slabovidnim osobama, kao i osobama s otežanom pokretljivošću. Napravit ćemo i novu stazu do muzeja koja će biti, prema Pravilniku o pristupačnosti, prilagođena osobama s invaliditetom i učvršćena stabilizatorom. Puno će se lakše dolaziti do samog muzeja, što nam trenutačno predstavlja veliki problem. Naime, muzej se može nesmetano obići u kolicima, ali je sam vanjski pristup do sada bio jako loš i za osobe s invaliditetom i za roditelje s malom djecom. Sretni smo da kroz ova dva europska projekta možemo unaprijediti i taj dio infrastrukture.
Za kraj, jedno praktično pitanje – kako će Muzej funkcionirati tijekom trajanja svih ovih radova? Hoće li biti zatvaranja za posjetitelje?
Za sada nisu planirana nikakva zatvaranja niti zastoji u radu muzeja. Plan je da se građevinski radovi maksimalno prilagode radnom vremenu i potrebama posjetitelja. Već sada nam je jesen poprilično puna školskih izleta i najavljenih grupa. Sigurno će biti izazovno to sve iskoordinirati, ali uz dobru komunikaciju i koordinaciju samog izvođača, nadzora i nas muzejskih djelatnika, vjerujem da će sve teći nesmetano, na zadovoljstvo sviju.
