Rad od kuće za neke bi podstanare mogao značiti i novi trošak. Naime, pojavili su se oglasi u kojima stanodavci traže dodatnu mjesečnu naknadu od najmoprimaca koji posao obavljaju iz svog doma. Obrazloženje je povećana potrošnja struje, vode, grijanja, klimatizacije i interneta, prenosi Jutarnji list.
Jedan takav slučaj zabilježen je u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Kućica s jednom spavaćom sobom u Walnut Creeku ponuđena je za najam za 3250 dolara mjesečno, pri čemu su u cijenu bili uključeni režije i Wi-Fi.
No, oglas je sadržavao i neuobičajenu stavku – najmoprimci koji rade od kuće morali su plaćati dodatnih 200 dolara mjesečno. To je na godišnjoj razini čak 2400 dolara više.
Zašto bi rad od kuće bio skuplji?
Derek Barnes, izvršni direktor East Bay Rental Housing Associationa, za ABC7 objasnio je da stanodavci takvu naknadu mogu promatrati kao način pokrivanja većih troškova.
Osoba koja cijeli radni dan provodi kod kuće može, primjerice, trošiti više električne energije, vode i energije za grijanje ili hlađenje nego najmoprimac koji veći dio dana provodi na radnom mjestu.
Ipak, Barnes smatra da nije izgledno da će posebna naknada za rad od kuće postati uobičajena praksa.
A što je s najmom stanova u Hrvatskoj?
U domaćim oglasima zasad se ne pojavljuje takav model u kojem bi stanodavac izričito naplaćivao posebnu mjesečnu naknadu samo zato što najmoprimac radi od kuće.
Postoje, međutim, primjeri u kojima se rad od kuće uzima u obzir prilikom procjene režijskih troškova.
U jednom oglasu za stan u zagrebačkom Prečkom, koji se iznajmljivao za 800 eura plus režije, bilo je navedeno da prosječni režijski troškovi tijekom godine iznose oko 80 eura, i to uz rad od kuće u punom radnom vremenu.
U drugom primjeru, za stan u zagrebačkom Borčecu, rad od kuće istaknut je čak kao prednost nekretnine. Stan površine 80 četvornih metara imao je zasebnu radnu sobu i oglašavan je kao pogodan za rad od kuće. Najamnina je iznosila 650 eura, dok su režije bile određene u fiksnom iznosu od 150 eura mjesečno.
Dakle, u tim hrvatskim primjerima rad od kuće nije bio razlog za dodatnu naknadu, nego je bio uračunat u procjenu potrošnje ili predstavljen kao prednost stana.
Što kaže hrvatski Zakon o radu?
Troškovi povezani s radom od kuće prepoznati su i u hrvatskom zakonodavstvu.
Kod rada na izdvojenom mjestu rada ugovorom se, među ostalim, uređuje pitanje naknade troškova nastalih zbog obavljanja posla. Ako je takav način rada ugovoren kao stalan ili tijekom mjeseca traje dulje od sedam radnih dana, poslodavac je, pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, dužan radniku nadoknaditi nastale troškove.
To je bitna razlika u odnosu na američki primjer.
Dok je u slučaju iz Kalifornije stanodavac pokušao dio dodatnih troškova prebaciti na najmoprimca, hrvatski propisi uređuju situacije u kojima troškovi nastali zbog rada od kuće mogu biti obveza poslodavca prema radniku.
Hoće li se naknada za rad od kuće proširiti?
Zasad nema naznaka da bi posebna naknada za rad od kuće mogla postati masovna praksa.
USA Today objavio je i slučaj iz Sjeverne Karoline, gdje je potencijalni najmoprimac tvrdio da je odustao od najma nakon što mu je stanodavac najavio dodatnih 300 dolara mjesečno zbog kućnog ureda.
Alexandra Alvarado iz American Apartment Owners Associationa navela je da postoje vlasnici koji pokušavaju dodatno naplatiti veću potrošnju povezanu s radom od kuće, ali da je takva praksa i dalje rijetka.
S druge strane, ekonomist sa Stanforda Nicholas Bloom iznio je potpuno drugačiji pogled. Prema njegovu mišljenju, ljudi koji rade od kuće mogli bi biti poželjniji najmoprimci jer imaju posao i često stabilnije prihode, pa bi se čak moglo argumentirati da bi trebali dobiti povoljniji najam, a ne dodatnu naknadu.
Zasad se stoga čini da posebna naknada za rad od kuće nije postala standard, ni u SAD-u, a još manje u Hrvatskoj. No, s obzirom na sve veći broj ljudi koji dio ili cijeli radni tjedan provode kod kuće, pitanje toga tko bi trebao snositi troškove povećane potrošnje moglo bi se sve češće pojavljivati u ugovorima o najmu stanova.
