Mnogi ga smatraju zdravijom alternativom šećeru, pripisuju mu svojstva koja pomažu kod kašlja i imuniteta, a posljednjih godina sve se više istražuje i njegov potencijal u medicini. No, koliko je med doista zdrav i može li žlica meda svaki dan napraviti razliku?
Med je jedan od najpopularnijih prirodnih zaslađivača, no oko njega se ispreplelo i mnogo mitova. Znanstvena istraživanja posljednjih godina potvrđuju neke njegove koristi, ali istodobno pokazuju da med nije nikakav “superlijek” i da ga ne treba promatrati kao namirnicu bez ograničenja, piše Tportal.
Medicinski med pokazuje obećavajuće rezultate kod rana
Jedan od zanimljivijih dokaza o potencijalnim koristima meda donijela su nova istraživanja njegove primjene u medicini.
Sustavni pregled i metaanaliza 16 randomiziranih kliničkih istraživanja, koja su zajedno obuhvatila 1423 osobe s dijabetičkim ulkusima stopala, pokazala je da su obloge s medicinskim medom bile povezane s većom stopom potpunog zacjeljivanja i kraćim vremenom potrebnim za cijeljenje u usporedbi s konvencionalnim oblogama.
Autori su kvalitetu dokaza za stopu potpunog zacjeljivanja ocijenili umjerenom, dok je sigurnost dokaza o brzini zacjeljivanja bila niža. Rezultati su stoga obećavajući, ali ih ne treba tumačiti kao poziv na samostalno liječenje rana običnim medom.
U medicini se koristi sterilan medicinski med, proizveden i kontroliran upravo za takvu namjenu. Novo randomizirano istraživanje objavljeno ove godine također je pokazalo dobre rezultate medicinskog meda kod dijabetičkih rana, no riječ je o specifičnom obliku liječenja koji se provodi u okviru stručne zdravstvene skrbi.
Med sadrži polifenole i druge bioaktivne spojeve
Za razliku od običnog bijelog šećera, med nije samo izvor šećera. Sadrži i različite bioaktivne spojeve, među kojima su fenolni spojevi i flavonoidi.
Studija objavljena 2026. godine analizirala je različite uzorke meda te potvrdila prisutnost fenolnih spojeva s antioksidativnim i potencijalnim protuupalnim djelovanjem u laboratorijskim uvjetima. Među proučavanim spojevima bili su p-kumarinska kiselina i krizin.
Ipak, ovdje je važno razlikovati rezultate laboratorijskih istraživanja od dokaza na ljudima. To što određeni spoj pokazuje određeno djelovanje u laboratoriju ne znači automatski da će žlica meda kod čovjeka liječiti upalu ili neku bolest.
Može li med pomoći krvnim žilama?
Još jedno vrlo svježe istraživanje, objavljeno u rujnu 2026. godine, bavilo se hranom bogatom flavonoidima općenito.
Metaanaliza 11 randomiziranih kliničkih ispitivanja na 561 zdravoj odrasloj osobi pokazala je poboljšanje nekih pokazatelja funkcije krvnih žila, uključujući dilataciju posredovanu protokom. Međutim, nije pronađeno značajno snižavanje krvnog tlaka.
To je zanimljivo i u kontekstu meda jer flavonoidi čine dio njegova složenog sastava. No, rezultate istraživanja različitih namirnica bogatih flavonoidima nije moguće jednostavno pripisati upravo medu.
Je li med zdraviji od šećera?
Kada se iz priče izbace popularni mitovi, odgovor je nešto složeniji nego što se često prikazuje.
Med i dalje sadrži velike količine šećera, odnosno slobodnih šećera. Njegova prednost u odnosu na bijeli šećer nije u tome što je “bezazlen”, nego u tome što osim šećera sadrži i različite bioaktivne spojeve.
Ranija metaanaliza 18 kontroliranih istraživanja na 1105 ljudi pokazala je mala poboljšanja glukoze natašte, ukupnog i LDL kolesterola te triglicerida, uz porast HDL kolesterola. Autori su pritom naglasili da je sigurnost dokaza za većinu tih učinaka niska te da su se rezultati razlikovali ovisno o vrsti meda.
Veliki pregled kliničkih istraživanja također je pokazao da se povoljniji rezultati najčešće bilježe kada med zamijeni druge zaslađivače, a ne kada se jednostavno doda postojećoj prehrani.
Drugim riječima, ako umjesto šećera koristite malu količinu meda, to može biti razuman izbor. Ali ako u prehranu samo dodate dodatne žlice meda, teško je očekivati zdravstvenu korist.
Žlica meda svaki dan – da ili ne?
Ako volite med, nema potrebe izbjegavati ga samo zato što sadrži šećer. Mala količina meda može biti dio uravnotežene prehrane, osobito kada njime zamijenite druge zaslađivače.
No, popularna ideja da je žlica meda svaki dan prirodni lijek za gotovo sve nema dovoljno znanstvenih dokaza.
Najbolje potvrđene koristi meda zasad se odnose na ublažavanje akutnog kašlja, određene oblike stručne medicinske primjene kod rana te moguće skromne metaboličke prednosti kada med zamjenjuje druge zaslađivače.
Njegova vrijednost nije prvenstveno u vitaminima i mineralima, kojih sadrži relativno malo, nego u kompleksnom sastavu različitih bioaktivnih spojeva kojih u običnom bijelom šećeru nema.
Zato je najtočniji zaključak jednostavan: žličica meda umjesto šećera može biti razuman izbor, ali dvije žlice meda umjesto jedne žlice šećera nisu zdravstveni trik.
