Prije točno 35 godina, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ. Povijesna odluka donesena je u jeku Domovinskog rata, samo dan nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore i povijesnu jezgru Zagreba.
Zbog opasnosti od novih zračnih napada, sjednica svih triju saborskih vijeća nije održana na Markovu trgu, već u podrumskoj dvorani Inine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu. Upravo je ondje Hrvatska napravila jedan od ključnih koraka na putu prema punoj državnoj samostalnosti.
Istekao tromjesečni moratorij
Odluka je donesena nakon isteka tromjesečnog moratorija na primjenu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Moratorij je bio uveden na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, na zahtjev Europske zajednice, koja je pokušavala pronaći mirno rješenje jugoslavenske krize.
Istoga dana kada je moratorij istekao, 7. listopada 1991., JNA je bombardirala Banske dvore, gdje se nalazilo tadašnje hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Dan poslije zastupnici su, unatoč ratnim okolnostima, jednoglasno odlučili raskinuti državnopravne veze sa SFRJ.
Sabor je pritom utvrdio da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim pravne akte tijela koja nastupaju u ime bivše federacije.
Sjednica u jednom od najtežih trenutaka rata
Povijesna odluka donesena je u trenutku kada se rat već mjesecima vodio diljem Hrvatske. Napadani su brojni gradovi i sela, među njima Vukovar, Vinkovci, Sisak, Karlovac, Gospić, Šibenik i Dubrovnik, dok je broj prognanih i izbjeglih rastao iz dana u dan.
Zbog ratnih prilika dio zastupnika nije uspio stići na sjednicu, a Hrvatska radiotelevizija nije mogla osigurati izravan televizijski prijenos. Unatoč opasnosti, saborska sjednica održana je do kraja, a odluka o raskidu državnopravnih veza sa SFRJ donesena je jednoglasno.
Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan sjednicu je opisao kao jedan od najtežih i najdramatičnijih trenutaka novije hrvatske povijesti.
Kasnije tijekom sjednice potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks pročitao je prijedlog odluke i pozvao zastupnike da ga usvoje. Nakon jednoglasnog glasanja istaknuo je da je Hrvatska tom odlukom napravila ključan korak prema vlastitoj državnoj samostalnosti.
Od Dana neovisnosti do Dana Hrvatskoga sabora
8. listopada desetljećima je imao posebno mjesto u hrvatskom kalendaru. Do 2020. godine obilježavao se kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske, državni blagdan i neradni dan. Nakon promjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, od 2020. godine 8. listopada obilježava se kao Dan Hrvatskoga sabora.
Hrvatski sabor danas ovaj dan obilježava svečanom sjednicom. Datum ostaje podsjetnik na povijesnu sjednicu iz 1991. godine, kada je prvi saziv Sabora, u ratnim okolnostima i pod prijetnjom novih napada, jednoglasno donio odluku kojom je Hrvatska raskinula državnopravne veze s bivšom SFRJ.
