Vozače u Hrvatskoj mogle bi dočekati znatno veće novčane kazne zbog prekoračenja brzine. Prijedlog novog pravilnika predviđa smanjenje sigurnosne razlike koja se oduzima od brzine izmjerene kamerama, zbog čega bi se veći broj prekoračenja kažnjavao strože nego dosad.
U javnom je savjetovanju Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, a savjetovanje je otvoreno do ponedjeljka, 19. listopada, prenosi N1.
Prema važećim pravilima, od izmjerene brzine do 50 kilometara na sat oduzimaju se tri kilometra na sat. Za brzine od 51 do 100 kilometara na sat tolerancija iznosi 10 kilometara na sat, dok se kod brzina većih od 100 kilometara na sat oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na višu vrijednost.
Kazna od 130 mogla bi narasti na 390 eura
Koliko bi promjena mogla utjecati na vozače, pokazuje primjer vožnje u naselju u kojem je ograničenje 50 kilometara na sat.
Vozaču koji kamerom bude snimljen pri brzini od 86 kilometara na sat prema novim pravilima priznavala bi se tolerancija od samo pet kilometara na sat, umjesto dosadašnjih 10. Mjerodavna brzina tako bi iznosila 81 kilometar na sat, odnosno 31 kilometar na sat više od dopuštenog ograničenja.
Kazna bi u tom slučaju porasla sa 130 na 390 eura, što je čak tri puta više nego dosad.
Kamere bilježe većinu prekršaja
Promjena bi mogla imati znatan utjecaj s obzirom na to da se najveći dio prekršaja prekoračenja brzine otkriva upravo pomoću fiksnih uređaja za nadzor prometa.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine utvrđeno je ukupno 320.046 prekršaja prekoračenja brzine, a kamere su zabilježile njih 200.137, odnosno 62 posto.
U prvih osam mjeseci ove godine evidentirana su 226.302 takva prekršaja. Od toga su fiksni uređaji zabilježili 145.129 slučajeva, što čini 64 posto ukupnog broja.
Podaci za prošlu godinu pokazuju i da su najčešća bila prekoračenja brzine od 10 do 20 kilometara na sat iznad dopuštene brzine u naseljenim mjestima. Zabilježeno je ukupno 124.611 takvih slučajeva.
U Hrvatskoj 206 kamera na 807 lokacija
Na hrvatskim cestama trenutačno se koristi 206 fiksnih kamera koje se premještaju između ukupno 807 lokacija. Iz MUP-a pojašnjavaju da se raspored mijenja u različitim vremenskim intervalima, ovisno o procjeni nadležne policijske uprave.
Najviše lokacija za postavljanje kamera nalazi se na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske i Policijske uprave zagrebačke, po 86 u svakoj. Slijedi Policijska uprava međimurska sa 62 lokacije.
Najmanje lokacija ima Policijska uprava karlovačka, njih 12, dok ih je na području Policijske uprave požeško-slavonske 13.
Kamere mogu zabilježiti i druge prekršaje
Iako je njihova primarna svrha nadzor brzine, fiksne kamere mogu poslužiti i za otkrivanje drugih prometnih prekršaja ako su oni vidljivi na snimci.
Iz MUP-a pojašnjavaju da vozač može biti kažnjen i ako snimka pokaže da je tijekom vožnje koristio mobitel ili nije koristio sigurnosni pojas. Isto vrijedi i za druga protupravna ponašanja koja se mogu utvrditi na temelju snimke.
Ministarstvo pritom ne vodi zasebnu statistiku o naplaćenim iznosima prema pojedinim vrstama prekršaja, već se novčane kazne evidentiraju skupno za prekršaje prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Ipak, podaci iz Godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna pokazuju da je tijekom 2025. godine od kazni za prometne i ostale prekršaje iz nadležnosti MUP-a naplaćeno 80,77 milijuna eura.
To je 11,6 milijuna eura više nego godinu ranije, kada je od takvih kazni naplaćeno manje novca.
