Hrvatsko stočarstvo i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima. Dok peradarstvo bilježi rast proizvodnje, svinjogojstvo nastavlja snažno padati, a negativni trendovi vidljivi su i u proizvodnji kravljeg mlijeka i kokošjih jaja. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu, koji otkrivaju velike razlike među pojedinim granama stočarske proizvodnje, prenosi Podravski list.
Svinjogojstvo bilježi najveći pad
Najizraženiji negativni trendovi zabilježeni su u svinjogojstvu, gdje se smanjuju prirast, broj zaklanih svinja i reprodukcija.
Prirast svinja lani je pao za 10,6 posto, sa 169.125 na 151.150 tona. Broj zaklanih svinja smanjen je za 16,1 posto, s 1,628 milijuna na 1,366 milijuna grla, dok je ukupna neto težina zaklanih svinja pala za 14,8 posto, sa 120.057 na 102.275 tona.
Problemi su vidljivi i u reprodukciji. Broj oprasenih odojaka smanjen je za oko 193 tisuće, odnosno 13,1 posto. Tijekom godine zabilježeno je 1,276 milijuna oprasenih odojaka, u usporedbi s 1,469 milijuna godinu ranije.
Uvoz svinja smanjen je za 15,5 posto, a izvoz za 1,4 posto. Jedina pozitivna vijest u ovom sektoru jest smanjenje gubitaka, i to za 18,4 posto.
Dio problema povezan je i s afričkom svinjskom kugom, koja je posljednjih godina teško pogodila domaće svinjogojstvo.
Govedarstvo raste, ali proizvodnja mlijeka pada
Za razliku od svinjogojstva, govedarstvo je zabilježilo rast prirasta. On je povećan za 3,3 posto, odnosno za oko 2.700 tona, pa je ukupno dosegnuo 85.593 tone. Broj oteljene teladi porastao je za 0,9 posto, odnosno za približno tisuću grla.
Ipak, ni u ovom sektoru nema razloga za potpuno zadovoljstvo. U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine zaklano oko 150.000 goveda, što je 5,7 posto manje nego 2024. godine. Neto težina zaklanih goveda smanjena je za 2,2 posto, na 41.559 tona.
Posebno zabrinjava pad proizvodnje kravljeg mlijeka. Proizvedeno je 431,806 milijuna litara, što je pet posto manje nego godinu ranije, kada je proizvodnja iznosila 454,311 milijuna litara.
Pad proizvodnje u ovčarstvu i kozarstvu
Negativni trendovi nastavljeni su i u ovčarstvu. Prirast ovaca smanjen je za 5,3 posto, a broj janjadi za 5,7 posto. Istodobno je broj zaklanih ovaca porastao za 6,2 posto, dok je njihova neto težina povećana za 6,5 posto.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka ostala je gotovo nepromijenjena, no proizvodnja vune pala je za čak 16,6 posto.
Slična je situacija i u kozarstvu. Prirast koza smanjen je za 3,6 posto, broj jaradi za 11,9 posto, a broj zaklanih koza za 15 posto. Proizvodnja kozjeg mlijeka također je u padu, i to za 5,7 posto.
Peradarstvo jedino bilježi rast proizvodnje mesa
Dok se većina grana stočarstva suočava s padom, peradarstvo se izdvaja kao najsvjetlija točka hrvatske stočarske proizvodnje.
Prirast peradi povećan je za 8,8 posto, sa 133.305 na 144.997 tona. Broj zaklanih grla porastao je za gotovo deset posto, a neto težina zaklane peradi povećana je za 10,2 posto, na gotovo 102 tisuće tona.
Pozitivni pomaci vidljivi su i u uzgoju. Broj peradi u priplodu porastao je za 4,7 posto, dok su gubici smanjeni za čak 37,2 posto.
Unatoč rastu proizvodnje mesa, peradarstvo bilježi i jedan neočekivan podatak – pad proizvodnje kokošjih jaja. Tijekom 2025. proizvedeno je 637,460 milijuna komada, što je 4,3 posto manje nego prethodne godine, kada je proizvodnja iznosila 665,951 milijun komada.
S druge strane, proizvodnja jaja ostale peradi porasla je za 9,3 posto.
Struktura hrvatskog stočarstva se mijenja
Podaci DZS-a pokazuju da se hrvatska stočarska proizvodnja nastavlja mijenjati. Peradarstvo je jedina grana u kojoj istodobno rastu prirast i količina zaklanog mesa, dok svinjogojstvo bilježi najveći pad.
Istodobno, smanjenje proizvodnje kravljeg mlijeka i kokošjih jaja upozorava na probleme koji nadilaze samo uzgoj životinja za meso.
Takvi trendovi posebno su važni u trenutku kada se pripremaju značajna ulaganja u pojedine dijelove domaće poljoprivrede. Ostaje pitanje hoće li nove investicije uspjeti preokrenuti negativne trendove u sektorima koji se već godinama bore s padom proizvodnje i konkurentnošću.
