Hrvatska je u posljednjih 13 godina ostala bez gotovo 64.000 učenika, što odgovara gašenju oko 3760 razrednih odjela. Najveći pad broja učenika bilježe slavonske županije, dok je blagi rast zabilježen samo u Zagrebu i Istarskoj županiji.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iz Školskog e-Rudnika, koje prenosi portal Srednja.hr, u školskoj godini 2026./2027. u hrvatskim osnovnim i srednjim školama ukupno je 445.231 učenik. To je 552 učenika manje nego prethodne školske godine.
Od ukupnog broja učenika, njih 298.060 pohađa osnovne škole, dok je u srednjoškolskom obrazovanju 147.171 učenik.
Slavonske županije bilježe najveći pad
Razlike među županijama posebno su izražene kada se usporede podaci iz posljednjih 13 godina. Najveći relativni pad broja učenika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je ostala bez 34,69 posto učenika.
Slijede Brodsko-posavska županija s padom od 31,38 posto i Požeško-slavonska županija, u kojoj je broj učenika smanjen za 31,30 posto.
S druge strane, rast broja učenika u promatranom razdoblju zabilježen je samo u dvije jedinice. Grad Zagreb bilježi povećanje od 2,15 posto, a Istarska županija rast od 1,88 posto.
Sve je manje područnih škola
Promjene su vidljive i u mreži škola. Hrvatska u aktualnoj školskoj godini ima 1326 redovnih matičnih škola, dvije manje nego godinu ranije, te 1022 područne škole, odnosno 22 manje nego prethodne godine.
U školskoj godini 2013./2014., od koje su podaci javno dostupni, bilo je 1278 matičnih i 1220 područnih škola. Dok je broj matičnih škola u međuvremenu porastao, broj područnih škola znatno se smanjio.
Više prvašića, ali manje učenika u srednjim školama
Ovogodišnji podaci donose i nekoliko različitih trendova među generacijama. U prve razrede osnovnih škola upisano je 36.840 učenika, što je 382 više nego prošle godine.
Istodobno, osmi razred osnovne škole završava 38.598 učenika, odnosno 610 više nego prethodne školske godine.
U srednje škole ove je godine krenulo 38.705 učenika, što je 639 manje nego godinu ranije. S druge strane, završne razrede srednjih škola pohađa 39.001 maturant, odnosno 1028 više nego prošle godine.
Među maturantima njih 42 posto završava četverogodišnje strukovne škole, dok je broj učenika koji završavaju gimnazije približno jednak broju onih koji završavaju trogodišnje strukovne programe.
Razredi su sve manji
Smanjenje ukupnog broja učenika odrazilo se i na veličinu razrednih odjela. U aktualnoj školskoj godini prosječan razred u Hrvatskoj ima 16,67 učenika, dok je u školskoj godini 2013./2014. prosjek iznosio 19,14 učenika.
Razlika je vidljiva i između osnovnih i srednjih škola. U osnovnim školama prosječno je 15,57 učenika po razredu, a u srednjim školama 19,43.
Prema najnovijim podacima, u hrvatskom obrazovnom sustavu je 38.951 učenik s teškoćama u razvoju, što čini 8,75 posto svih učenika. Godinu ranije bilo ih je 42.147, odnosno 9,45 posto.
Najveći udio učenika s teškoćama u razvoju bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija, gdje oni čine 11,22 posto ukupnog broja učenika. Najmanji udio ima Ličko-senjska županija, s 5,68 posto.
Podaci za posljednjih 13 godina pokazuju koliko su se promijenili broj učenika i školska mreža u Hrvatskoj, pri čemu su slavonske županije među najpogođenijima padom broja učenika.
