Planirate li podići voćnjak, prije sadnje voćaka obratite pozornost na korov koji raste na odabranoj parceli. Iako ga mnogi smatraju samo neželjenim biljem koje treba ukloniti, pojedine korovske vrste mogu biti vrijedan pokazatelj svojstava tla i pomoći pri odabiru voćaka.
Naime, različite biljke uspijevaju u različitim uvjetima, pa njihov sastav može upućivati na pH vrijednost zemljišta, njegovu kiselost, vlažnost i količinu određenih hranjivih tvari.
Većini voćaka odgovaraju blago kisela tla, dok borovnice traže znatno kiselije zemljište. Upravo zato poznavanje korovskih biljaka može biti korisno pri planiranju nasada, iako njihova prisutnost nije zamjena za laboratorijsku analizu tla.
Kopriva i gavez kao pokazatelji za jabuke i kruške
Kopriva (Urtica dioica) najčešće raste na zemljištima s pH vrijednošću između 6,0 i 7,0, odnosno na blago kiselim i neutralnim tlima. Slične uvjete voli i gavez (Symphytum officinale), koji uspijeva pri pH vrijednosti od 6,0 do 7,0, ali može podnijeti i širi raspon, od 5,5 do 8,0. Posebno mu odgovaraju tla bogata dušikom.
Ako na parceli prevladavaju ove biljke, takvo zemljište može biti pogodno za uzgoj jabuka, krušaka i dunja. Tim voćnim vrstama najviše odgovara pH vrijednost između 6,0 i 6,5, pa će u nekim slučajevima biti potrebno blago prilagoditi kiselost tla.
Koji korovi upućuju na dobre uvjete za trešnje?
Pojedine korovske vrste mogu biti pokazatelj zemljišta pogodnog za uzgoj trešanja.
Među njima su sivi muhar (Setaria viridis), koji uspijeva pri pH vrijednosti od 6,1 do 8,0, obična sapunika (Saponaria officinalis) s rasponom od 6,0 do 8,0 te ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), koja može rasti na tlima s pH vrijednošću od 5,0 do 8,0.
Na mogućnost uzgoja trešanja upućuje i prisutnost crne pomoćnice (Solanum nigrum), koja uspijeva pri pH vrijednosti od 5,5 do 6,8, a može podnijeti i vrijednosti do 7,5.
Dobar pokazatelj može biti i divizma (Verbascum album), koja preferira pH od 6,5 do 7,8. Ipak, ne odgovaraju joj zemljišta na kojima se voda dulje zadržava.
Za trešnje i šljive povoljni pokazatelji mogu biti i divlji proso, divlja kamilica, bijela djetelina, velika bokvica, pirika i bezmirisna kamilica. Većina ovih biljaka uspijeva na tlima s pH vrijednostima približno između 5,5 i 8,0, ovisno o vrsti.
Šljiva može uspijevati i na kiselijem tlu
Za razliku od nekih drugih voćaka, šljiva može podnijeti i kiselija zemljišta. Primjerice, puzajući ljutić (Ranunculus repens) i divlji proso (Panicum dichotomiflorum) uspijevaju pri pH vrijednostima od 5,0 do 7,0.
Njihova prisutnost može upućivati na uvjete u kojima će šljiva dobro uspijevati, premda takva zemljišta mogu biti zbijena i vlažna.
Zanimljiv pokazatelj za drugu voćnu vrstu je maslačak (Taraxacum officinale). On može rasti u širokom rasponu pH vrijednosti, od 4,5 do 8,5, a posebno mu odgovaraju tla bogata kalijem i dušikom. Njegova masovna pojava često upućuje na blago kiselo zemljište, a može biti i pokazatelj da su na parceli dobri uvjeti za uzgoj breskvi.
Na kiselija tla upućuju i paprat, maćuhica i divlja menta. Paprat najčešće raste pri pH vrijednosti od 5,5 do 6,5, dok preslica (Equisetum arvense) preferira vrijednosti od 6,5 do 7,5. Njezina prisutnost često je povezana s teškim, glinovitim, kiselim ili zbijenim zemljištima. I takvi uvjeti mogu odgovarati šljivama, uz uvjet da su zadovoljeni ostali zahtjevi za njihov uzgoj.
Borovnica traži izrazito kiselo zemljište
Za razliku od većine voćaka, borovnica najbolje uspijeva na izrazito kiselom tlu. Zato je pri odabiru mjesta za njezin uzgoj posebno važno obratiti pozornost na biljke koje prirodno rastu u takvim uvjetima.
Jedan od dobrih pokazatelja je vrijesak (Calluna vulgaris), koji preferira pH vrijednost između 4,5 i 5,5. Ako raste na parceli, to može biti znak da zemljište prirodno odgovara borovnicama.
Među biljkama koje mogu upućivati na blago kisela do neutralna i blago alkalna tla su divlja kamilica (Erigeron annuus) i puzava dobričica (Glechoma hederacea). One uspijevaju pri pH vrijednostima od 5,6 do 7,5.
Na takvim zemljištima uzgoj borovnica moguć je nakon odgovarajuće prilagodbe. Dodavanjem kiselog treseta i amonijeva sulfata može se sniziti pH vrijednost i stvoriti povoljnije uvjete za njihov rast.
Korov, dakle, nije samo bilje koje treba ukloniti iz budućeg voćnjaka. Njegova prisutnost može pružiti korisne informacije o zemljištu i pomoći u odabiru voćnih vrsta. Ipak, prije podizanja nasada preporučljivo je napraviti analizu tla kako bi se precizno utvrdili njegova kiselost, struktura i opskrbljenost hranjivim tvarima.
