Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene Kaznenog zakona kojima će se uvesti nova kaznena djela povezana s nasiljem u digitalnom prostoru. Kažnjivo će biti internetsko uhođenje, uznemiravanje putem digitalnih tehnologija, slanje neželjenih eksplicitnih fotografija, ali i objavljivanje seksualno eksplicitnih deepfake snimki izrađenih umjetnom inteligencijom, pišu 24sata.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan potvrdio je u srijedu da se pripremaju izmjene Kaznenog zakona radi usklađivanja s europskom direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Među novim kaznenim djelima koja će biti propisana nalazi se uhođenje na internetu, za koje maksimalna kazna neće smjeti biti niža od jedne godine zatvora. Kazneno će se sankcionirati i uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.
Novim odredbama obuhvatit će se i slanje fotografija ili snimki spolnih organa osobama koje ih ne žele primiti.
Proširenje kaznenog djela osvetničke pornografije
Izmjene će obuhvatiti i neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija. Hrvatski Kazneni zakon od 2021. godine propisuje kaznu zatvora do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe drugima učini dostupnom snimku spolno eksplicitnog sadržaja, iako je ona izvorno nastala uz pristanak, ali za osobnu uporabu.
Nova regulativa proširila bi tu odredbu i na neovlašteno dijeljenje fotografija spolno eksplicitnog sadržaja i fotografija intimnih dijelova tijela.
Posebno će se sankcionirati i širenje lažnih ili manipuliranih materijala, uključujući takozvane deepfake snimke izrađene uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kaznenim djelom postala bi i prijetnja objavljivanjem takvih sadržaja.
Direktiva EU-a predviđa i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Budući da su ta kaznena djela već obuhvaćena hrvatskim zakonodavstvom, u tim će područjima biti potrebne manje prilagodbe.
Tehnologija brže napreduje od zakonodavstva
Govoreći o potrebi izmjena, Habijan je upozorio da se Kazneni zakon mora brže prilagođavati tehnološkom razvoju i novim oblicima kriminaliteta.
– Sigurno će te izmjene Kaznenog zakona morati biti češće i brže. Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim – poručio je ministar.
Istaknuo je da nove tehnologije donose i nove rizike te da je potrebno pravodobno reagirati na ponašanja koja prije nekoliko godina nisu bila prisutna ili nisu bila prepoznata kao kaznena djela. Među izazovima je naveo i moguće ugrožavanje života i imovine uporabom sustava umjetne inteligencije.
Priprema se i zakon o zaštiti djece na internetu
Habijan se osvrnuo i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece u digitalnom okruženju i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi.
Prema nacrtu rješenja o kojem se raspravlja na razini Europske unije, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama. Za djecu u dobi od 13 do 15 godina pristup bi bio moguć uz nadzor roditelja ili skrbnika, dok za starije od 15 godina ne bi bilo takvih ograničenja.
Ministarstvo pravosuđa radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, koji bi trebao biti donesen sljedeće godine. Taj bi zakon obuhvatio širi krug pitanja od europskog prijedloga, a jedan od važnijih izazova bit će pronalaženje pouzdanog tehničkog načina provjere dobi korisnika.
Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona osnovana je u travnju, a donošenje novog zakonskog rješenja očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine.
Države članice Europske unije dužne su direktivu, donesenu 2024. godine, prenijeti u nacionalna zakonodavstva i početi je primjenjivati najkasnije do 14. lipnja 2027. godine.
