Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da bi prosječna neto plaća u Hrvatskoj do sredine 2028. godine trebala dosegnuti oko 1600 eura. Poručio je i da Vlada neće odustati od intervencija kojima ograničava rast cijena energenata, ako za to bude potrebe, prenosi Index.
Govoreći na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako očekuje nastavak rasta plaća i gospodarske aktivnosti, unatoč nestabilnim globalnim okolnostima.
– Mi ćemo to ostvariti – poručio je Plenković govoreći o cilju od 1600 eura prosječne neto plaće.
Podsjetio je da je 2016. godine, kada je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, prosječna neto plaća iznosila 749 eura. Prema njegovim riječima, ostvarenje najavljenog cilja značilo bi više nego udvostručenje prosječne plaće u razdoblju od dvanaest godina.
Vlada neće odustati od ograničavanja cijena energije
Plenković se osvrnuo i na Vladine mjere za ublažavanje rasta cijena energenata. Naglasio je da se mjere postupno ublažavaju, ali da država i dalje prati kretanja na svjetskim tržištima te će intervenirati kada to bude potrebno.
– Bilo bi pogrešno reći da nećemo više intervenirati. Pronašli smo način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, ali su primjerene – rekao je premijer.
Govoreći o kreditnom rejtingu Hrvatske, odbacio je mogućnost da su rejting agencije pretjerale u pozitivnim ocjenama. Smatra da su prepoznale jasno definirane strateške ciljeve, odgovorno upravljanje javnim financijama, političku stabilnost i gospodarski napredak.
Istaknuo je i da Hrvatska bilježi 22 uzastopna kvartala gospodarskog rasta, najveću zaposlenost dosad te kontinuirani rast gospodarstva.
Plenković upozorio na globalnu nestabilnost
Premijer je ocijenio da su globalne okolnosti i dalje vrlo nestabilne te da bi takvo stanje moglo potrajati. Pritom je izdvojio odnose Europe sa SAD-om, Kinom i Rusijom kao čimbenike koji značajno utječu na europsko gospodarstvo.
Za odnose sa SAD-om rekao je da transatlantsko partnerstvo više nije kao nekada, a posebno je upozorio na korištenje carinske politike kao sredstva pritiska u međunarodnim odnosima.
Rusku agresiju na Ukrajinu opisao je kao rat protiv Europe, istaknuvši da ruska politika, prema njegovoj ocjeni, nastoji izazvati gospodarske i socijalne probleme u državama Europske unije.
Kada je riječ o Kini, upozorio je na veliki trgovinski deficit Europske unije, koji je prema njegovim riječima na godišnjoj razini dosegnuo 370 milijardi eura. Istaknuo je i sve veću konkurentnost kineskih proizvoda, uključujući automobile.
Zbog takvih okolnosti, smatra Plenković, Europa mora dodatno naglasiti važnost vlastite gospodarske konkurentnosti.
Robotaksiji još čekaju homologaciju, a Hrvatska ostaje u plusu s EU-om
Premijer se osvrnuo i na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naveo je da su predviđeni ciljevi uglavnom ispunjeni, uz određena kašnjenja u dovršetku broja učionica u školstvu.
Od projekata financiranih bespovratnim sredstvima izdvojio je projekt robotaksija, koji još mora proći postupak homologacije. Zbog toga očekuje određeno smanjenje dodijeljenih sredstava.
Govoreći o novom proračunskom razdoblju Europske unije od 2028. do 2034. godine, odbacio je tvrdnje da će europska sredstva za Hrvatsku nestati.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je dosad, promatrajući razliku između uplaćenih doprinosa i povučenih europskih sredstava, ostvarila pozitivan saldo od oko 22 milijarde eura. Do 2034. godine taj bi se iznos, procjenjuje, mogao povećati na približno 34 milijarde eura.
Više ulaganja potrebno je u obrazovanje
Na pitanje o mogućim pogreškama u ekonomskim odlukama Vlade, Plenković je priznao da ih je bilo, ali je istaknuo kako je Vlada nastojala pokazati snagu države u kriznim situacijama, uključujući pandemiju koronavirusa, potrese te probleme u brodogradnji i Agrokoru.
Intervencije tijekom pandemije i nakon potresa ocijenio je opravdanima, dok je kao područje u kojem je potrebno učiniti više izdvojio obrazovanje.
Naglasio je da su provedena velika materijalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, od dječjih vrtića do fakulteta, no sada je važno utvrditi odražavaju li se ta ulaganja i na obrazovne rezultate.
Cilj je, zaključio je, osigurati da mladi nakon školovanja budu konkurentniji na tržištu rada.
