Građevinski sektor bilježi rast obujma radova, zaposlenosti i broja novoizgrađenih stanova, no cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti. Prosječna cijena prodanih stanova u 2025. godini povećana je za 12,2 posto, dok Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim članicama Europske unije po produktivnosti građevinarstva, prenosi Index.
Hrvatsko građevinarstvo posljednjih godina bilježi snažan investicijski ciklus, ponajprije zahvaljujući ulaganjima u javnu i prometnu infrastrukturu, ali i rastu stambene izgradnje. Ipak, povećanje broja novih stanova nije zaustavilo rast cijena, a nedostatak kvalificirane radne snage i relativno niska produktivnost ostaju među glavnim izazovima sektora.
Pokazuje to sektorska analiza “Građevinarstvo i nekretnine” Ekonomskog instituta, Zagreb, čiji je autor Goran Buturac.
Velika ulaganja u željeznicu i infrastrukturu
Prema analizi, tijekom 2025. godine nastavljen je relativno snažan investicijski ciklus u javnu i prometnu infrastrukturu. Najveći projekti odnose se na modernizaciju željezničke mreže, proširenje autocesta i brzih cesta te izgradnju kapitalnih javnih i sportskih objekata.
Posebno se ističu rekordna ulaganja u željeznički sektor. Jedan od financijski najvećih projekata u Hrvatskoj je izgradnja pruge Križevci – Koprivnica – državna granica, vrijedna oko 322,5 milijuna eura.
Uz to, potpisan je ugovor između HŽ Infrastrukture i indijske kompanije Afcons Infrastructure Limited za obnovu postojeće i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska. Vrijednost projekta iznosi 899 milijuna eura.
Rast građevinarstva vidljiv je i u njegovu doprinosu hrvatskom gospodarstvu. Udio sektora u BDP-u povećao se sa 6,1 posto u 2023. godini na 6,6 posto u 2025. godini, dok je udio u ukupnoj zaposlenosti porastao s 8,6 na 9,2 posto.
Obujam građevinskih radova u 2023. godini porastao je za 5,2 posto, a u 2025. godini za 7,2 posto na godišnjoj razini.
Izgrađeno više stanova, ali cijene su porasle još više
Jedan od pokazatelja aktivnosti građevinskog sektora jest i broj novoizgrađenih stanova. U 2025. godini broj završenih novih stanova povećao se za 10,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, rast ponude nije pratio pad cijena. Naprotiv, prosječna cijena prodanih stanova u Hrvatskoj u istom je razdoblju porasla za 12,2 posto.
Najizraženiji rast cijena bilježi se u Zagrebu, koji je postao najveće žarište poskupljenja stanova u Hrvatskoj. Cijene novoizgrađenih stanova u glavnom gradu u 2023. godini porasle su za 4,1 posto, u 2024. za 8,7 posto, a u 2025. godini za dodatnih 7,3 posto.
Pritom je čak tri četvrtine svih novih stanova u 2025. godini izgrađeno u priobalju i Gradu Zagrebu, što upućuje na veliku regionalnu koncentraciju stambene izgradnje.
S druge strane, prema podacima Eurostata, broj kupoprodaja stambenih nekretnina, odnosno stanova i kuća, u Hrvatskoj se tijekom 2025. godine smanjio za 4,1 posto. Riječ je o trećoj uzastopnoj godini pada broja transakcija na domaćem tržištu.
Građevinari zarađuju manje od hrvatskog prosjeka
Građevinarstvo ima važnu ulogu i na tržištu rada. U kolovozu 2026. godine u tom je sektoru bilo zaposleno 158.950 osoba, što čini oko devet posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Ipak, rast zaposlenosti postupno usporava. Nakon povećanja od 9,1 posto u 2024. godini, broj zaposlenih u građevinarstvu tijekom 2025. porastao je za 4,1 posto, dok je u kolovozu 2026. međugodišnji rast iznosio 1,6 posto.
Jedan od razloga zašto je privlačenje radnika u građevinsku struku sve veći izazov jesu primanja. Prosječna neto plaća u građevinarstvu od siječnja do srpnja 2026. godine iznosila je 1278 eura, što je 17,1 posto manje od hrvatskog prosjeka.
Unatoč tome, plaće su nominalno porasle za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim članicama EU
Među važnijim problemima hrvatskog građevinarstva ističe se i niža produktivnost u usporedbi sa starijim članicama Europske unije.
Prema analizi, prosječna bruto dodana vrijednost po zaposlenom u građevinarstvu u starim članicama EU-27 tijekom 2025. godine iznosila je 74.504 eura, dok je u novim članicama bila 42.143 eura.
Među novijim članicama najbolje rezultate ostvarila je Slovačka s 54.747 eura dodane vrijednosti po zaposlenom, slijede Slovenija s 50.008 eura i Litva s 49.341 eurom.
Hrvatska je ostvarila 43.563 eura bruto dodane vrijednosti po zaposlenom, čime se našla na 20. mjestu među 27 članica Europske unije.
Ipak, bilježe se određeni pomaci. Hrvatska je 2023. godine bila na 25. mjestu europske ljestvice produktivnosti građevinarstva, 2024. napredovala je na 21. mjesto, a 2025. na 20. mjesto.
Autor analize pritom upozorava da je jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika za daljnji rast produktivnosti nedostatak kvalificiranih radnika.
Tijekom posljednjeg desetljeća znatan broj domaćih građevinskih radnika otišao je u razvijenije članice Europske unije, a njihovo privlačenje i zadržavanje u Hrvatskoj dodatno otežavaju plaće koje zaostaju za prosjekom gospodarstva.
Usporavanje gospodarstva moglo bi utjecati na tržište nekretnina
Kretanja u građevinarstvu i na tržištu nekretnina u sljedećem će razdoblju uvelike ovisiti o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i Europskoj uniji, ali i o stanju u drugim sektorima, osobito turizmu i industriji.
Buturac upozorava i na posljedice nepovoljnih demografskih trendova, koji posebno pogađaju Slavoniju, Liku i Dalmatinsku zagoru. Nastavak neravnomjernog regionalnog razvoja pridonosi koncentraciji stanovništva u Zagrebu, gdje velika potražnja dodatno potiče rast cijena nekretnina.
Prema procjenama Europske komisije, gospodarski rast Hrvatske u 2027. godini mogao bi blago usporiti, što bi se moglo odraziti na smanjenje broja kupoprodaja i usporavanje aktivnosti na tržištu nekretnina.
Ipak, značajniji pad cijena zasad nije izgledan. Ograničena ponuda, sve izbirljiviji kupci i velike razlike u kvaliteti i lokaciji nekretnina i dalje bi trebali podržavati relativno visoke cijene, posebno kod stanova i kuća iznadprosječne kvalitete na atraktivnim lokacijama.
Kako zaključuje Ekonomski institut, Zagreb će zbog velike potražnje i koncentracije stanovništva i dalje biti jedno od glavnih žarišta rasta cijena nekretnina, dok će budući razvoj građevinskog sektora ovisiti i o sposobnosti Hrvatske da riješi problem nedostatka radne snage i poveća produktivnost.
