Tržište najma nekretnina u Europi tijekom 2025. godine bilježi snažan i neujednačen rast, pri čemu se sve izraženije produbljuje problem priuštivosti stanovanja. Prema podacima koje prenosi Euronews, a temeljem analiza tržišta i statistika koje objavljuje Eurostat, prosječne najamnine u Europskoj uniji porasle su za 3,1 posto, no razlike među državama članicama i širim europskim tržištem postaju sve veće, piše Poslovni dnevnik.
Hrvatska se u 2025. godini izdvojila kao država s najvećim rastom najamnina u EU, uz godišnji skok od 17,6 posto. Time se Hrvatska svrstava na vrh EU-a po inflaciji najma, što dodatno potvrđuje ubrzano zahuktavanje domaćeg tržišta nekretnina i rastući pritisak na kućanstva.
Stručnjaci upozoravaju da glavni uzrok rasta leži u neravnoteži između ponude i potražnje. Prema analizi konzultantske kuće Knight Frank, potražnja za najmom raste znatno brže od dostupne ponude, osobito zbog otežane kupnje nekretnina uslijed i dalje visokih kamatnih stopa. Sve veći broj kućanstava, posebno onih koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, prisiljen je ostati u najmu, što dodatno pojačava pritisak na cijene.
Na europskoj razini značajne stope rasta bilježe i druge zemlje. U Grčka najamnine su porasle za oko 10 posto, u Mađarska 9,8 posto, dok Bugarska i Rumunjska bilježe rast od 9,6 posto odnosno 8,2 posto. Ovi podaci potvrđuju širi regionalni trend ubrzanog rasta cijena stanovanja u jugoistočnoj Europi.
S druge strane, znatno sporiji rast bilježe zapadnoeuropske zemlje. U Finska rast iznosi svega 1 posto, dok su niske stope zabilježene i u Luksemburg, Malta, Slovenija, Njemačka, Danska, Francuska i Španjolska, gdje se rast kreće između 1,6 i 2,4 posto. Među najvećim europskim gospodarstvima jedino Italija bilježi nešto viši rast od 3,8 posto, ali i dalje relativno stabilno u odnosu na istočnoeuropska tržišta.
Posebno snažan rast izvan Europske unije bilježi Turska, gdje su najamnine porasle čak 77,6 posto, što predstavlja najvišu stopu rasta među 36 promatranih europskih i susjednih zemalja. Slijedi Crna Gora s rastom od 18,5 posto, što je također među najvišim vrijednostima u regiji.
Ekonomisti ističu da u slučaju Turske snažan utjecaj ima visoka inflacija, ali i strukturni problemi tržišta nekretnina. Ograničenja rasta najamnina, uvedena kako bi se zaštitili najmoprimci, imala su neželjeni učinak jer su vlasnici nekretnina povećavali cijene za nove stanare, što je dodatno destabiliziralo tržište.
Uz potražnju, dodatni pritisak na rast cijena dolazi i sa strane ponude nekretnina. Regulatorne promjene, porezna opterećenja i stroži zahtjevi energetske učinkovitosti povećavaju troškove iznajmljivačima, što se u konačnici prelijeva na najamnine. Istovremeno, ograničenja kratkoročnog turističkog najma tek djelomično ublažavaju problem, bez značajnijeg povećanja dugoročne ponude stanova.
Analitičari upozoravaju da će se razlike između europskih tržišta i dalje produbljivati, posebno između regija s ograničenom ponudom stanova i onih s razvijenijim i reguliranim tržištima najma. Trendovi pokazuju da pritisak na cijene najma ostaje snažan, a priuštivo stanovanje jedan od ključnih socioekonomskih izazova u Europi.
