Hrvatska domaća proizvodnja mlijeka u posljednjih je deset godina doživjela snažan pad, dok se istodobno uvoz mlijeka višestruko povećao. Prema podacima, na kraju pretprošle godine u zemlji je bilo oko 77.700 muznih krava, dok ih je krajem 2014. godine bilo oko 176.400. To znači da je u deset godina hrvatsko stočarstvo ostalo bez gotovo 100.000 grla, što se izravno odražava na domaću proizvodnju i samodostatnost, prenosi Danica.
Smanjenje stočnog fonda otvorilo je prostor za sve veći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prošle godine uvezeno je oko 240.000 tona mlijeka (oko 233 milijuna litara). Najviše mlijeka stiglo je iz Mađarske – oko 120.000 tona (116 milijuna litara), zatim iz Slovenije s 75.000 tona (73 milijuna litara), te iz Poljske s 12.000 tona (11.600 litara).
Istodobno, Hrvatska je tijekom iste godine izvezla tek oko 20.000 tona sirovog mlijeka, što predstavlja svega osam posto ukupnog uvoza, dodatno naglašavajući neravnotežu na domaćem tržištu.
Podaci Eurostata dodatno ilustriraju razmjere problema. Slovenija je predlani proizvela 611.000 tona svježeg kravljeg mlijeka, što je oko 28 posto više od Hrvatske, dok je Srbija dosegnula 1,38 milijuna tona – gotovo tri puta više. Čak i Luksemburg, jedna od najmanjih europskih država, proizvodi više mlijeka od Hrvatske: predlani je imao 486.000 tona proizvodnje.
Stručnjaci upozoravaju da ovakvi trendovi dugoročno povećavaju ovisnost domaćeg tržišta o uvozu, dok se istodobno smanjuje konkurentnost i otpornost hrvatske mljekarske proizvodnje.
