Općina Hum na Sutli kroz godine se promaknula u jedan od industrijski najrazvijenijih krajeva Hrvatskog zagorja. Velika je čast kada vam se pripisuju ovakvi epiteti, a još veća kada ste na čelu ovako uspješne zajednice. S prošlogodišnjim lokalnim izborima, tu je poziciju nakon dugo godina preuzeo Nikola Drašković.
S obzirom na to da Općina 25. travnja slavi svoj dan, ovo je bila prilika da porazgovaramo s novim načelnikom, koji je za nas napravio presjek protekle godine, a ujedno i prve (nepune) godine svog mandata. Uz to, Drašković je istaknuo koji se projekti planiraju narednih godina, koji su najveći izazovi s kojima se suočava u svojem radu, ali i na što je posebno ponosan.
Velike investicije u infrastrukturu
Odmah na početku je pobrojao projekte koji su obilježili proteklu godinu, počevši s onima koji su već bili u realizaciji u vrijeme kada je on preuzeo načelničku dužnost, 22. svibnja. Jedan od njih je proširenje Dječjeg vrtića Balončica vrijedan oko 2,3 milijuna eura, od čega je Općina 462.990,24 eura dobila od Ministarstva obrazovanja i mladih.
– Projekt je tada bio u prvoj građevinskoj fazi. Osim što se proširio sam objekt, uredilo se dječje igralište koje smo opremili novim spravama, novim antistresnim podlogama, a cijeli je prostor sada ograđen i novom ogradom. Uz to, postavili smo i nova vrata, kolna i pješačka – naveo je načelnik te dodao da je objekt prošao tehnički pregled te da je vrtić u funkciji.
Posebno je istaknuo da Općina Hum na Sutli sada više nema liste čekanja za upis u vrtić, čime se riješio jedan veliki problem koji posljednjih godina muči gotovo sve jedinice lokalne samouprave.
– Nakon vrtića, počeli su građevinski radovi na rekonstrukciji i proširenju Narodne knjižnice, što je također jedan od naslijeđenih projekata. Radi se o investiciji vrijednoj oko 1,7 milijuna eura, od čega je 1.475.760,91 eura osigurano iz EU fondova. Prijavili smo se i na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i ostvarili dodatno financiranje projekta u iznosu od 130.214,21 euro. Ako to pretvorimo u postotke, Općina pokriva oko 10 posto troškova ove investicije, dok čak 90 posto pokrivaju vanjski izvori – rekao je načelnik i dodao da su radovi u tijeku:
– Sve ide po planu, u tijeku su grubi građevinski radovi. Cijela donja etaža, prostor bivše knjižnice i bivšeg Trgocentra, je očišćena, i to će biti glavni prostor nove knjižnice, s novom opremom i novim namještajem. Što se tiče vanjskih radova, uredit će se okolni prostor s amfiteatrom, a nakon toga nam slijedi i uređenje pristupne ceste i stepenica koje vode prema ambulanti. Očekujemo da će radovi biti gotovi u 2027. godini – najavio je Drašković.
Dodao je i kako unatoč opsežnim radovima, knjižnica i dalje radi, ali u ograničenom opsegu. Posudba i vraćanje knjiga odvijaju se u uredu bivše Turističke zajednice u zgradi Općine, dok je knjižni fond privremeno smješten u dvorani na prvom katu te nije izravno dostupan korisnicima.
Osim ovih investicija u centru mjesta, među značajnijim projektima u 2025. su dva sanirana klizišta koja su ugrožavala prometnice te završetak modernizacije dionice ceste u Prišlinu.
– Prvi dio je završen, a sada slijedi nastavak modernizacije do spoja s državnom cestom – dodao je načelnik.
Potpore za sve – od najmlađih do najstarijih
Osim infrastrukturnih ulaganja, Općina je tijekom prošle godine nastavila pomagati svojim mještanima kroz razne oblike potpora.
– Nastavili smo s tradicijom isplate božićnica, a ove godine drugi su puta isplaćene i uskrsnice, ali prema novom cenzusu, odnosno prema visini mirovine/primanja. Nagrađujemo i bračne parove koji slave srebrni i zlatni pir, a uskoro nam jedna sumještanka slavi 100. rođendan, pa ćemo i za nju pripremiti mali znak pažnje. Također, Općine Hum na Sutli i Desinić te Grad Pregrada, su nedavno s Gradskim društvom Crvenog križa Pregrada potpisali ugovor o sufinanciranju prijevoza za starije osobe – naveo je načelnik, pa nastavio:
– Nadalje, isplaćujemo naknadu za novorođene, povećali smo broj i iznos učeničkih i studentskih stipendija, povećali smo udio sufinanciranja produženog boravka u školi, a uz to smo preuzeli i financiranje učenja engleskog jezika u vrtiću. Što se tiče sufinanciranja vrtića, ekonomske cijene dosta brzo rastu, no mi roditeljima ne dižemo udio tim tempom, tako da Općina iz godine u godinu sufinancira sve veći iznos. Primjerice, prije 10-ak godina udio Općine i roditelja je bio 50:50, a danas smo na otprilike 75 posto Općina, 25 posto roditelji – govori načelnik, pa dodaje:
– Nastavljamo i s pružanjem podrške udrugama, a iznosi svake godine rastu jer cijenimo njihov rad i sa svima njima imamo odličnu suradnju. Udruge su centar društvenog života zajednice – dodao je Drašković.
Podršku će dalje dobivati i poljoprivrednici te poduzetnici.
– Nastavljamo sa subvencijama u poljoprivredi. Povećat ćemo iznose, a uskoro idemo u izmjenu, pa ćemo dodati određene elemente koje dosad nismo imali. Isto tako, planiramo predstaviti mjere za poticanje poduzetništva koje su dosad bile dosta ograničene, pa ih planiramo proširiti. Također, uveli smo subvencioniranje sterilizacije pasa i mačaka te subvencioniranje cjepiva za bolest plavog jezika – rekao nam je načelnik.
Veliki planovi za budućnost
Što se tiče većih infrastrukturnih projekata u skoroj budućnosti, nastavljaju se radovi na već spomenutoj Narodnoj knjižnici, a velikih novosti će biti na području cestovne infrastrukture.
– Jedan dio radova ćemo nastaviti, a jedan dio ćemo pokrenuti. Napravit ćemo projekt za cestu koja vodi od središta mjesta prema Vetropack Straži, pa dalje prema Gaberju, koju planiramo kompletno rekonstruirati. Također, cesta od Drajže prema tvrtki OMCO je u dosta lošem stanju te ćemo i nju rekonstruirati. Nadalje, za cestu DC207 prema Krapini imamo informaciju od Hrvatskih cesta da bi trebala ići u rekonstrukciju, te da bi se u sklopu tog projekta napravili i rotori. Isto tako, potpisali smo ugovor za sanaciju jednog klizišta koje ugrožava prometnicu, a sa Županijskom upravom za ceste razgovaramo o sanaciji klizišta na županijskoj cesti, na dionici OMCO – Mali Tabor. Također, uz županijske ceste nastojimo izgraditi nogostupe gdje god je to moguće – otkrio je načelnik Drašković te dodao da je u planu i pojačano održavanje čitavog niza manjih dionica koje su u lošijem stanju.
– Cilj nam je da u narednih godinu-dvije, a najkasnije do kraja mandata, asfaltiramo sve dionice koje su trenutno makadamske. Na taj način ćemo poboljšati pristupačnost, ali i olakšati održavanje – primjerice čišćenje tih dionica za vrijeme zimske službe – dodaje načelnik.
Rješavanje važnog pitanja, posebno za mlade
Općina radi i na pokretanju projekta priuštivog stanovanja, a preduvjet za to je da se krene sa stanogradnjom. Načelnik kaže da se na idejnim projektima već naveliko radi.
– Razgovaramo s potencijalnim privatnim partnerima s ciljem pokretanja javno-privatnog partnerstva, gdje bi se onda krenulo s izgradnjom stanova. Ovo nam je dosta važno jer mi kao Općina nemamo organizirane stanogradnje, za razliku od nama susjednih jedinica lokalne samouprave. Pregrada primjerice ima razvijenu stanogradnju i događa se da puno ljudi s našeg područja odlazi tamo, jer nisu u mogućnosti ovdje riješiti stambeno pitanje. Tu moram istaknuti da mi kao Općina imamo program sufinanciranja izgradnje, adaptacije ili kupnje kuće, no dio mještana ipak želi živjeti u stanu, stoga moramo odgovoriti i na njihove potrebe – kazao je načelnik te dodao da se razmišlja i o dnevnom boravku za starije osobe – nešto što bi bilo ‘na korak’ do klasičnog staračkog doma.
Po pitanju nekretnina, Drašković je dodao da je u suradnji sa Županijom dan prijedlog o otkupu dvorca Mali Tabor, koji bi se obnovio i stavio u društvenu funkciju, a pokrenute su aktivnosti i za spomen-dom u Orešju, koji je također u jako lošem stanju. Želja je staviti ga pod ingerenciju Općine, pokrenuti obnovu i dati mu novu funkciju.
– Također, Općina je krenula u preprojektiranje kinodvorane. Radi se o objektu s kraja 60-ih godina, koji je jednim dijelom renoviran sredinom 80-ih, no trenutno je u derutnom stanju. U fazi smo izrade projekta, a nakon što to dovršimo planiramo aplicirati na natječaje koji će se otvoriti – kaže načelnik.
Izazova ne nedostaje
Što se tiče najvećih izazova s kojima se jedinice lokalne samouprave danas moraju nositi, načelnik Drašković kaže da izazova ne nedostaje.
– Mnogo je izazova pravne prirode, vezano uz ono što Država od nas traži. Dakle, bez obzira na to koliko mi bili veliki kao jedinica lokalne samouprave i koliko zaposlenih imamo, od svih se traži ista razina izvještavanja, vođenje raznih evidencija i slično… To su poslovi koji oduzimaju jako puno vremena, a ne daju neke velike rezultate. Primjerice, nedavno smo uveli sustav Riznice pomoću kojeg smo centralizirali financije vrtića, knjižnice i same Općine. Na taj način možemo optimizirati naš ‘cash flow’, a ako nekome slučajno nedostaje sredstava za nešto, možemo ih posuđivati, što je pozitivno. S druge strane, jako je puno administracije i raznih dodatnih odobravanja, pa nam cijeli proces oduzima dosta vremena – pojašnjava načelnik.
Izazovno je, dodaje Drašković, i financirati projekte. Pojasnio je kako stvar funkcionira na primjeru Narodne knjižnice:
– Što se knjižnice tiče, mi imamo odobreno vanjsko financiranje za skoro cijeli projekt, no procedura je kompleksna. Dakle, vi ugovorite radove, izvođač ih odradi i ispostavi fakturu, vi fakturu platite i tek onda tražite povrat sredstava od nadležnog ministarstva ili SAFU-a. Naravno, na taj povrat se treba čekati. Prema tome, da se određeni projekt odradi, vi ta sredstva morate imati na računu kako biste mogli financirati tekuće radove, a tek kasnije vam se to sufinanciranje vrati. Općine poput nas, koje nemaju jako veliki proračun, moraju paziti na svaki euro. Općenito, to je jedan od najvećih problema – s jedne strane mali proračuni, a s druge puno problema koje s tim morate riješiti. Naš je problem što smo u 7. skupini po razvijenosti – među najrazvijenijima, pa kada apliciramo na određene natječaje teško dobivamo sredstva – pojašnjava Drašković.
Još jedan od problema, ističe načelnik, su veliki troškovi zimske službe, no tu se ne smije štedjeti jer je sigurnost ipak na prvom mjestu:
– Zimska služba nas je za sezonu 2025./2026. koštala 120.000 eura. Prijašnjih godina taj je iznos bio oko 20.000 do 22.000 eura, dakle gotovo 100.000 eura manje. Mi smo od Hrvatskih cesta dobili određena sredstva zbog statusa brdsko-planinskog područja, no to je tek oko 30.000 eura, dok smo ostalo osigurali sami i to je bio veliki udar na naš proračun. Također, moram reći da nismo štedjeli na tome, jer nam je bilo bitno da ceste budu prohodne i da sigurnost bude na razini – dodao je načelnik.
Važno je komunicirati s mještanima
Iako još nije prošla puna godina mandata, upitali smo ga na što je posebno ponosan u protekloj godini.
– Smatram da smo kvalitetno odradili projekt vrtića, da smo vrlo ozbiljno krenuli s projektom knjižnice, a imamo i jasnu viziju što želimo napraviti u budućnosti, pa pokrećemo određene aktivnosti kojih dosad nije bilo poput priuštive stanogradnje, dnevnog boravka za starije osobe i slično. Također, pojačali smo komunikaciju s našim mještanima – aktivni smo na društvenim mrežama, uskoro idemo u redizajn službene web stranice, a počeli smo izdavati glasilo ‘Humski list’, koji bi izlazio tri puta godišnje – istaknuo je načelnik Drašković.
Za kraj je svojim sumještankama i sumještanima uputio čestitku i poruku povodom Dana općine Hum na Sutli:
– Svim Humčankama i Humčanima želim puno sreće u radu, puno zdravlja i veselja. Isto tako, želim da znaju da ako imaju bilo kakvih problema, da nam se slobodno obrate za pomoć, a mi ćemo kao Općina nastojati riješiti sve što ih muči i što je u našoj nadležnosti. Također, molim ih sve za strpljenje i razumijevanje jer ima dosta toga što još treba popraviti i unaprijediti. Radimo na tome, no nije moguće sve riješiti odjednom – poručio je načelnik Drašković.
