Prijedlog izmjena Zakona o trgovini otvorio je posljednjih dana široku raspravu u hrvatskim obalnim gradovima, ali i na nacionalnoj razini. Iako se na prvi pogled radi o tehničkoj mjeri koja se odnosi na ograničavanje noćne prodaje alkohola, u pozadini se vodi puno šira debata o odnosu turizma, svakodnevnog života građana, javnog reda te slobode tržišta, pišu 24sata.
Sve je počelo političkom inicijativom splitskog gradonačelnika Tomislav Šuta, koji je još prošlog ljeta upozorio na sve izraženiji problem noćne prodaje alkohola u središtu grada. U početku je iz nadležnog ministarstva dolazila poruka da promjene nisu prioritet te da bi njihova provedba zahtijevala dugotrajnije analize i procedure. No, kasnije se stav promijenio pa je najavljeno da bi zakon mogao biti izmijenjen do ljeta 2026., a sada je postupak i službeno pokrenut.
Gradovi dobivaju ovlasti
Prema novom modelu, ključna promjena je decentralizacija odluka. Gradovi i općine dobili bi mogućnost sami odlučiti žele li ograničiti prodaju alkohola u noćnim satima na svom području. Država pritom ne uvodi jedinstvenu zabranu, nego lokalnim vlastima daje alat da reagiraju u sredinama gdje se bilježe problemi poput buke, vandalizma, narušavanja javnog reda i prekomjerne konzumacije alkohola među turistima.
Važno je naglasiti da se predložene mjere ne odnose na ugostiteljske objekte. Restorani, kafići i barovi i dalje bi mogli normalno posluživati pića, dok bi se ograničenja odnosila prvenstveno na trgovine, kioske i specijalizirane prodavaonice alkohola koje su posljednjih godina postale vrlo prisutne u turističkim zonama.
U praksi bi to značilo da bi, primjerice, neki grad mogao odlučiti da se u određenom dijelu, poput stare gradske jezgre, alkohol ne može kupovati u trgovinama u noćnim satima, primjerice od 20 sati navečer do ranog jutra, ako se pokaže da postoji problem s javnim redom.
Takvu mogućnost Split planira iskoristiti. Gradonačelnik Tomislav Šuta najavljuje da će Grad, nakon dovršetka zakonske procedure, predložiti uvođenje zabrane prodaje alkohola u trgovinama, kioscima i specijaliziranim alkoholnim trgovinama u večernjim i noćnim satima. Grad pritom želi, u suradnji s policijom i službama, odrediti točna područja na koja bi se mjere odnosile, uz jasno razgraničenje da ugostiteljstvo ostaje izuzeto.
U Splitu se takve mjere predstavljaju kao pokušaj uvođenja reda u gradski centar, zaštite kvalitete života stanovnika te usmjeravanja turizma prema održivijem modelu. Inicijativa se nadovezuje na višegodišnje pritužbe građana o buci, razbijanju boca, neprimjerenom ponašanju dijela turista i općem osjećaju nesigurnosti tijekom ljetnih noći.
Podijeljena mišljenja
Podršku izmjenama dao je i zadarski gradonačelnik Šime Erlić, koji smatra da bi zakon mogao pomoći u boljoj kontroli situacije u središtu Zadra tijekom turističke sezone, posebno na Poluotoku. On naglašava da se ograničenja ne bi odnosila na ugostiteljske objekte, već isključivo na trgovine i kioske, koji bi time bili glavni obuhvaćeni novim pravilima.
Iz zadarske perspektive problem se vidi u lakoj dostupnosti jeftinog alkohola tijekom noći, što prema toj procjeni dodatno potiče okupljanja na ulicama nakon zatvaranja klubova. Cilj mjera bio bi rasteretiti povijesnu jezgru i zaštititi kvalitetu života stanovnika.
Međutim, svi gradonačelnici ne dijele takav stav. Gradonačelnik Sinja Miro Bulj smatra da se problem preuveličava te da se radi o političkom potezu koji ne rješava stvarne uzroke. On naglašava da ne vidi smisao dodatnih zabrana, osobito u kontekstu turističke ponude i poslovanja ugostitelja, te upozorava da bi restrikcije mogle nepotrebno otežati rad sektora.
Slično oprezan pristup ima i predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji poručuje da ne želi donositi zaključke prije nego što zakon bude konačno usvojen, već da će se odluke donositi tek nakon što bude poznat finalni tekst.
U Šibeniku, gradonačelnik Željko Burić ističe da u tom gradu zasad ne postoji izražen problem s noćnim alkoholiziranim ponašanjem u centru, budući da se noćni život većinom odvija izvan stare gradske jezgre, a rad ugostiteljskih objekata već je reguliran.
On pritom skreće pozornost na širi društveni problem konzumacije energetskih pića među mladima, što, prema njegovoj procjeni, postaje jednako važno pitanje javnog zdravlja kao i alkohol.
Rasprava o izmjenama Zakona o trgovini tako se sve više širi izvan same teme noćne prodaje alkohola i otvara pitanje kako uskladiti turizam, lokalni život, zdravlje građana i gospodarske interese u gradovima koji tijekom ljeta doživljavaju snažan pritisak posjetitelja.
