Demencija je jedno od najčešćih neuroloških stanja povezanih sa starenjem, no stručnjaci upozoravaju da njezin razvoj nije neizbježan. Sve više istraživanja pokazuje da bi se značajan dio slučajeva mogao spriječiti promjenama životnih navika i pravodobnom brigom o zdravlju, prenosi Večernji list.
Prema dostupnim znanstvenim podacima, čak oko 45 posto slučajeva demencije moglo bi se povezati s čimbenicima na koje je moguće utjecati. Upravo zato neurolog dr. Baibing Cheng, poznat na društvenim mrežama kao dr. Bing, ističe važnost prepoznavanja često zanemarenih rizika koji mogu utjecati na zdravlje mozga tijekom života.
Demencija je progresivni sindrom koji uzrokuje postupno propadanje moždanih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje. Najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina, no može se razviti i ranije.
Gubitak sluha povezan s većim rizikom od demencije
Među čimbenicima koji se često ne povezuju sa zdravljem mozga nalazi se gubitak sluha. Dr. Cheng upozorava da čak i blaže poteškoće sa sluhom mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Prema njegovu objašnjenju, pravodobno testiranje sluha i korištenje slušnih pomagala kada su potrebna ne pomažu samo boljoj komunikaciji, već i održavanju moždane aktivnosti. Kada mozak mora ulagati dodatni napor kako bi obradio zvukove iz okoline, manje resursa ostaje za druge kognitivne funkcije.
Kvalitetan san važan je za zdravlje mozga
Stručnjaci naglašavaju da je kvalitetan san jedan od ključnih elemenata očuvanja kognitivnih sposobnosti. Tijekom sna mozak prolazi kroz procese obnove i uklanjanja štetnih tvari koje se nakupljaju tijekom dana.
Nedostatak sna ili poremećaji poput apneje u snu mogu dugoročno negativno utjecati na moždane funkcije. Zbog toga se preporučuje između sedam i devet sati sna svake noći te liječenje poremećaja spavanja kada su prisutni.
Društveni kontakti mogu pomoći u očuvanju mentalnih sposobnosti
Osim fizičkog zdravlja, važnu ulogu ima i društvena povezanost. Istraživanja su pokazala da izolacija i usamljenost mogu predstavljati dodatni rizik za razvoj demencije.
Redoviti kontakti s obitelji, prijateljima i zajednicom potiču mentalnu aktivnost i mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija. Čak i jednostavne aktivnosti poput razgovora, druženja ili sudjelovanja u zajedničkim događanjima mogu imati pozitivan učinak na zdravlje mozga.
Učenje novih vještina stvara nove moždane veze
Neurolog ističe kako je kontinuirano mentalno stimuliranje jedan od najboljih načina za održavanje moždane vitalnosti. Učenje stranog jezika, sviranje glazbenog instrumenta, rješavanje zagonetki ili usvajanje novih hobija potiču stvaranje novih neuronskih veza.
Što je mozak aktivniji i izloženiji novim izazovima, to su veće šanse za očuvanje njegovih funkcija tijekom starenja.
Zaštita glave i oralno zdravlje također su važni
Ozljede glave, čak i one koje se na prvi pogled čine manjima, mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga. Zato stručnjaci preporučuju korištenje kacige tijekom vožnje bicikla, skijanja ili bavljenja sportovima s povećanim rizikom od ozljeda.
Zanimljivo je da se među čimbenicima rizika nalazi i oralno zdravlje. Bolesti desni i kronične upale u usnoj šupljini povezane su s većim rizikom od razvoja demencije. Redovita oralna higijena, korištenje zubnog konca i preventivni pregledi kod stomatologa mogu pomoći u smanjenju tog rizika.
Iako ne postoji siguran način za potpuno sprječavanje demencije, stručnjaci se slažu da zdrave životne navike, briga o sluhu, kvalitetan san, društvena aktivnost i kontinuirano učenje mogu značajno pridonijeti očuvanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od kognitivnog pada u starijoj dobi.
