Nagli porast i pad šećera u krvi nakon slatkog obroka mnogima je dobro poznat osjećaj. Kratkotrajni nalet energije često ubrzo zamijene umor i iscrpljenost. Iako su manje oscilacije glukoze tijekom dana prirodne, učestali i izraženi skokovi mogu dugoročno povećati rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2.
Endokrinolozi upozoravaju da velik broj ljudi ima predijabetes ili dijabetes, a da toga uopće nisu svjesni. Bez pravodobnog otkrivanja i kontrole bolesti mogu se razviti ozbiljne komplikacije, zbog čega stručnjaci preporučuju usvajanje zdravijih svakodnevnih navika. Posebno ističu važnost prehrane bogate vlaknima, redovite tjelesne aktivnosti i smanjenja stresa.
Jedna od najvećih pogrešaka su zaslađeni napitci. Gazirana pića, zaslađene kave, ledeni čajevi, sportski napici i brojni voćni sokovi često sadrže velike količine dodanog šećera, a pritom gotovo uopće ne sadrže vlakna, proteine ni zdrave masnoće. Zbog toga se šećer vrlo brzo apsorbira u krv, što uzrokuje nagli porast razine glukoze i inzulina. Stručnjaci upozoravaju da je redovita konzumacija takvih pića povezana s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, dok su voda, mineralna voda i nezaslađeni čajevi znatno bolji izbor.
Problem predstavlja i dugotrajno sjedenje. Bilo da je riječ o radu za računalom, vožnji automobilom ili provođenju slobodnog vremena na kauču, višesatno sjedenje smanjuje osjetljivost organizma na inzulin. Redovito ustajanje, kratke šetnje i kretanje nakon obroka pomažu mišićima da učinkovitije koriste glukozu, čime se prirodno snižava razina šećera u krvi. Stručnjaci navode da već petnaestak minuta hodanja nakon jela može imati pozitivan učinak.
Treća česta pogreška je pretjerana konzumacija rafiniranih ugljikohidrata. Slatke pahuljice, peciva, čips, pereci i slične grickalice sadrže malo vlakana, zbog čega izazivaju nagle oscilacije glukoze tijekom dana. Umjesto njih preporučuje se birati cjelovite žitarice, voće i povrće, koji zahvaljujući vlaknima pridonose stabilnijoj razini šećera u krvi te istodobno pozitivno djeluju na zdravlje srca, mozga i održavanje tjelesne težine.
Stručnjaci naglašavaju da voće nije neprijatelj. Naprotiv, zbog prirodnog sadržaja vlakana ono usporava apsorpciju šećera te je poželjno u svakodnevnoj prehrani. Još bolji učinak postiže se ako se voće kombinira s namirnicama bogatim proteinima ili zdravim mastima, poput jogurta ili orašastih plodova.
Velik utjecaj na regulaciju glukoze ima i kvaliteta sna. Nedovoljno sna povećava inzulinsku rezistenciju te podiže razinu kortizola, poznatog kao hormona stresa, što dodatno otežava kontrolu šećera u krvi. Osim toga, neprospavane noći povećavaju osjećaj gladi i želju za kaloričnom, slatkom hranom. Zbog toga liječnici preporučuju između 7 i 9 sati sna svake noći, uz redovit raspored odlaska na spavanje i izbjegavanje ekrana neposredno prije odlaska u krevet.
Posljednja navika koju bi trebalo izbjegavati jest preskakanje obroka. Neredovita prehrana remeti prirodne ritmove organizma koji sudjeluju u obradi glukoze, a posebno se ističe važnost doručka. Obrok bogat proteinima pomaže održavanju stabilne razine šećera tijekom dana, dok redoviti raspored obroka olakšava organizmu regulaciju glukoze.
Stručnjaci zaključuju da male promjene u svakodnevici mogu imati velik učinak na zdravlje. Redovito kretanje, kvalitetan san, uravnotežena prehrana bogata vlaknima te izbjegavanje zaslađenih napitaka i preskakanja obroka među najvažnijim su koracima za očuvanje stabilne razine šećera u krvi i smanjenje rizika od razvoja dijabetesa.
