Prema podacima o kreditnoj zaduženosti, u Hrvatskoj je trenutno više stotina tisuća građana koji otplaćuju kredite. Gotovo polovicu ukupnog duga čine stambeni krediti, no posljednjih godina posebno brzo rastu gotovinski i potrošački krediti, piše Poslovni dnevnik.
Na svakih 100 eura gotovinskih kredita koje građani godišnje otplate, istodobno ponovno uzmu oko 28 eura novih kredita. Rezultat je da se ukupni dug ne smanjuje, već raste – u prosjeku za oko 10 eura na svakih 100 eura postojećeg duga.
Svaki mjesec isplaćuje se 20 do 25.000 gotovinskih kredita
Gotovinski kredit danas dobiva između 20 i 25.000 građana mjesečno, što znači da se tijekom godine odobri između 240 i 300.000 novih kredita. Procjenjuje se da neki oblik potrošačkog kredita ima gotovo svaki četvrti punoljetni stanovnik Hrvatske.
Građani se zadužuju za različite potrebe – od kupnje automobila i opremanja doma do plaćanja godišnjeg odmora ili pokrivanja redovitih životnih troškova.
Jedna zagrebačka četveročlana obitelj odlučila je podići gotovinski kredit od 2000 eura kako bi si priuštila jedino ljetovanje u godini.
– Drugačije nije išlo – kazao je otac obitelji koji je kredit podigao bez dugog razmišljanja. Sličnu odluku svakog mjeseca donose tisuće drugih građana.
Prosječan dug oko 9000 eura
Ukupna zaduženost građana kroz potrošačke kredite premašuje 11 milijardi eura, dok prosječni dug po dužniku iznosi oko 9000 eura.
Vrijednost potrošačkih kredita u samo godinu dana povećala se za oko 10 posto, a s rastom zaduženosti raste i broj onih koji imaju problema s vraćanjem rata.
Najveći problem predstavljaju upravo gotovinski krediti. Oko 4,7 posto dužnika kasni dulje od tri mjeseca s otplatom rata, odnosno svaki dvadeseti korisnik takvog kredita ima ozbiljna kašnjenja.
Stotine tisuća građana pod pritiskom rata
Iako banke dio problematičnih kredita prodaju agencijama za naplatu potraživanja, stvarni broj građana koji imaju financijske probleme ostaje velik.
Tvrtke koje otkupljuju dugove blokirale su oko 82.000 osoba zbog približno 400 milijuna eura glavnice duga. Država ima još oko 84.000 ovršenih građana, s više od milijardu eura nenaplaćene glavnice.
Prema podacima Fine, ukupan broj blokiranih i ovršenih građana ipak pada te ih je trenutno oko 194.000, što je najmanji broj u posljednjih jedanaest godina.
Kupnja na rate postala svakodnevica
Sve je više građana koji priznaju da su se navikli na život “na rate”. Odjeća, mobiteli, kućanski uređaji i druga potrošnja često se kupuju uz odgodu plaćanja, no problem nastaje kada se više rata počne preklapati.
Jedna mlada žena priznala je da više ni sama ne zna koliko duguje jer stalno koristi nove mogućnosti plaćanja na rate.
Sličan primjer je i mladić iz Zagreba koji je za putovanje na Svjetsko prvenstvo u SAD-u podigao 5000 eura kredita.
– Bilo je sad ili nikad – rekao je, no danas mu rata uzima petinu mjesečne plaće.
HNB ograničio koliko građani smiju izdvajati za kredite
Zbog sve većeg zaduživanja građana, Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila kreditiranja. Kod nestambenih kredita mjesečna otplata ne smije prelaziti 40 posto dohotka, dok je kod stambenih kredita granica 45 posto prihoda.
Cilj mjera je spriječiti da građani zbog inflacije i rasta troškova života kreditima pokrivaju redovne izdatke koje realno ne mogu financirati.
Prema podacima HNB-a, krajem svibnja ove godine ukupni krediti kućanstvima iznosili su 28,7 milijardi eura. Stambeni krediti i dalje su najstabilniji jer su osigurani nekretninama, hipotekama i sudužnicima.
U Hrvatskoj trenutno postoji oko 235.000 stambenih kredita, a godišnje se odobri oko 25 tisuća novih.
Analitičari upozoravaju da dvoznamenkasti rast kredita traje još od početka 2024. godine. Iako službeni pokazatelji ne ukazuju na dramatičan rast loših kredita, dio problema skriva se u prodaji dugova agencijama za naplatu.
Trend je jasan – sve veći broj građana živi između dvije plaće, oslanjajući se na kreditne kartice, gotovinske kredite i kupnju na rate, dok financijski stručnjaci upozoravaju da prevelika zaduženost može postati ozbiljan problem.
