Mnoge obitelji koje žive sa psima primjećuju da njihova djeca rjeđe obolijevaju, a novo finsko istraživanje ponudilo je moguće znanstveno objašnjenje te pojave. Pokazalo se da mikroorganizmi povezani sa psima, koji se nalaze u kućnoj prašini, mogu pridonijeti jačanju imunosnog sustava beba i smanjenju rizika od određenih bolesti, piše Index.
Istraživanje pratilo djecu od trudnoće do prvog rođendana
Znanstvenici su već ranije uočili da djeca koja odrastaju uz pse kao kućne ljubimce imaju manje infekcija i rjeđe koriste antibiotike, no razlog za tu povezanost nije bio potpuno jasan.
Kako bi istražili moguću povezanost, stručnjaci s Finskog instituta za zdravlje, Sveučilišne bolnice u Kuopiju i Sveučilišta Istočne Finske proveli su istraživanje na 368 djece.
Bebe su praćene od razdoblja majčine trudnoće pa sve do navršenih godinu dana. Roditelji su svaki tjedan bilježili zdravstveno stanje djece, uključujući pojavu povišene temperature, upala uha i drugih simptoma, dok su istraživači analizirali uzorke kućne prašine prikupljene kada su djeca imala oko dva mjeseca.
Posebne bakterije povezane sa psima imaju zaštitni učinak
Analizom uzoraka znanstvenici su proučavali bakterije i gljivice koje se povezuju s prisutnošću pasa u kućanstvu. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Pediatric Allergy and Immunology, pokazali su da određeni mikrobi mogu imati zaštitnu ulogu kod dojenčadi.
Istraživači su utvrdili da je osam skupina mikroba povezanih sa psima povezano s 10 do 23 posto zaštitnog učinka protiv respiratornih bolesti.
Najizraženija povezanost pronađena je kod bakterije Pasteurella, koja se povezivala s manjim brojem tjedana tijekom kojih su bebe imale povišenu tjelesnu temperaturu.
Osim toga, tri skupine srodnih bakterija povezane su s manjom uporabom antibiotika kod djece koja žive u domovima sa psima. Prema procjenama istraživača, ti mikrobi mogu objasniti oko četvrtinu smanjenja korištenja antibiotika.
Nije važna količina, nego vrsta mikroba
Zanimljivo je da istraživanje nije pokazalo kako je za zdravlje djece presudna ukupna količina mikroba u domu. Raznolikost bakterija i gljivica u kućnoj prašini sama po sebi nije bila dovoljna da objasni pozitivne učinke.
Ključnim se pokazao upravo određeni sastav mikroorganizama koje psi unose u dom kroz dlaku, šape i boravak na otvorenom.
Znanstvenici smatraju da ti mikrobi mogu pomoći u ranom razvoju imunosnog sustava djeteta, izlažući ga raznolikijem mikrobnom okruženju u najranijoj životnoj dobi.
Psi, ali i životne navike obitelji mogu imati ulogu
Autori istraživanja ipak upozoravaju da mikrobi nisu jedini mogući razlog boljeg zdravlja djece koja odrastaju uz pse.
Obitelji koje imaju pse često provode više vremena na otvorenom, češće su fizički aktivne i mogu imati drugačije životne navike koje također pozitivno utječu na zdravlje djece.
Istraživanje zato ne dokazuje da će pas automatski zaštititi svako dijete od bolesti, ali pruža nove dokaze o tome kako život s kućnim ljubimcima može utjecati na razvoj dječjeg imuniteta.
Buduća istraživanja trebala bi dodatno proučiti koje točno bakterije psi prenose u dom i na koji način one djeluju na obrambeni sustav najmlađih.
